To što na samitu u Briselu nije ispunjeno nijedno od očekivanja država zapadnog Balkana je očekivano ogromno razočarenje svih šest zemalja, i Evropska unija kao glavni akter u regionu koji utiče na političke procese, postaje prošlost, ocijenio je za "Vijesti" Adnan Ćerimagić, viši analitičar Inicijative za evropsku stabilnost (ESI) iz Berlina.
"Nakon što smo skoro tri mjeseca od zvaničnika EU tokom posjete regionu slušali poruke da EU mora naučiti lekcije i promijeniti pristup i da se želi dinamizirati proces svih šest zemalja ZB, rezultat je da tokom samita koji je najavljivan kao istorijski, kao prekretnica u odnosima EU prema regionu, nijedna od šest zemalja nije dobila ništa konkretno osim vrlo uopštene poruke o tome da zemlje članice žele da ubrzaju proces proširenja", izjavio je Ćerimagić.
Lideri Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije vratili su se praznih ruku sa samita sa čelnicima EU koji je u četvrtak održan u Briselu. EU je ponovila obećanje dato prije skoro dvije decenije da će balkanskim državama dodijeliti članstvo kada primijene duboke ekonomske, pravosudne i političke reforme.
Srđan Cvijić, član Savjetodavne grupe za javnu politiku Balkan u Evropi (BiEPAG), smatra da u ovom trenutku nije postojala politička volja da se iskoristi ruska agresija na Ukrajinu i da se prione na posao koji je odavno trebalo obaviti.
"Ja bih to prije svega pripisao nedostatku državničke mudrosti određenih evropskih lidera. Bilo je tu i zemalja poput Austrije i Slovenije koje su se iskreno zalagale da se npr. BiH da status kandidata ali to toga nije došlo već je nađeno 'solomonsko' rješenje da se teret odgovornosti opet prebaci na Evropsku komisiju od koje se očekuje da precizno definiše kriterijume koje bi BiH trebalo da ispuni pa da se nada da do kraja godine dobije status kandidata".
Na pitanje da li je politika proširenja na zapadni Balkan došla do kraja, Cvijić kaže:
"Ne bih to tako rekao, ali je činjenica da sa sadašnjim sistemom odlučivanja nije realno da ćemo vidjeti bilo kakav napredak kada je riječ o proširenju".
Ćerimagić, sa druge strane, ocjenjuje da je politika EU prema Balkanu, koja uključuje politiku proširenja, "jučerašnjim danom sasvim sigurno dosegla dno".
"Nijedna od šest država nije dobila nikakvo ohrabrenje, a EU je ostala bez imalo kredibiliteta i vjerodostojnosti na ZB, bez mogućnosti da utiče na situaciju u regionu, a u narednih par mjeseci, naredne zime, očekujemo da ekonomske posljedice pandemije ali i invazije Rusije na Ukrajinu i svega što se zajedno sa tim događa na globalnom nivou, pogode zemlje ZB i ostatak svijeta na težak način. To je kao poziv svim fanovima Vladimira Putina i snažnih nacionalističkih lidera koji i jučerašnji samit i ukupni odnos EU prema regionu mogu da iskoriste kao oruđe u borbi za dolazak na pozicije ili u borbi za pobjedu svog narativa u regionu i da onda region, bez uticaja EU, potencijalno odvedu u vrlo lošem smjeru".
Premijer Albanije Edi Rama je u Briselu izrazio razočaranje odnosom Unije prema evrointegracijama regiona, navodeći da nije problem samo Bugarska, koja koči Sjevernu Makedoniju, već to što se EU umorila od proširenja.
On je nakon samita, na zajedničkoj konferenciji za medije sa liderima Srbije i Sjeverne Makedonije, Aleksandrom Vučićem i Dimitrom Kovačevskim, rekao da Sjeverna Makedonija čeka 17 godina na otvaranje pregovora, a Albanija osam godina.
"Od jedne zajedničke vizije i zajednice, EU je postala instrument za pojedinačne članice da stopiraju nešto. Priča sa Bugarskom je sramota. Jedna država nameće nešto svoje, a ostalih 26 ne mogu da urade ništa o tome. Ima dosta navoda da je Putin bolestan, ali ne mogu da kažem da ova kuća ovdje djeluje zdravo", naveo je Rama.
"Čak ni pandemija ... prijeti rat nisu uspjeli da ih ujedine, rekao je Rama o nejedinstvu lidera EU, misleći na rat u Ukrajini.
Na pitanje "Vijesti" da li blokada procesa pristupanja daje legitimitet narativu Vučića i Rame da im nije potrebna Evropa i da će ići svojim putem, Cvijić ističe:
"On će to naravno koristiti za svoje potrebe i to uveliko rade. Ali je činjenica da se nazadovanje kada je riječ o demokratiji i vladavini prava u regionu koristi u pojedinim zemljama članicama kako bi se zakočilo proširenje. Krivica je obostrana, ona je na strani protivnika proširenja u Evropi, ali se može naći i kod lažnih reformatora na Balkanu".
Utisak Ćerimagića je da i Rama i Vučić govore da su spremni za put ka članstvu u EU ukoliko to EU želi i da nesposobnost EU da donosi odluke u vezi sa ZB omogućava svim političarima regiona koji žele da kažu "mi bismo sprovodili reforme, ali ne možemo jer nas EU ne želi".
