"Ne postoji zamjena za proširenje EU. Zemlje zapadnog Balkana su u pravu kada kažu da ne žele Evropsku političku zajednicu".
Evropska unija je podbacila na zapadnom Balkanu u smislu proširenja i važnije je nego ikada voditi proces na pažljiv i osjetljiv način, a da se i dalje održavaju osnove bloka, rekli su govornici na konferenciji EU u Zagrebu.
Evropski ekonomski i socijalni odbor (EESC) održao je dvodnevni događaj u glavnom gradu Hrvatske kako bi razgovarao o ulozi civilnog društva i medija u trenutnom geopolitičkom kontekstu s ratom na pragu Evrope, piše EurActiv.com.
Sa panelistima iz cijelog regiona zapadnog Balkana, tema proširenja je razumljivo bila visoko na dnevnom redu.
"Moramo upravljati zapadnim Balkanom na veoma pažljiv i osjetljiv način, na pravilan i pošten način. Evropa može uzeti samo članove koji ispunjavaju kriterije demokratije, inače razvijamo Evropu sa neprijateljima u sebi", rekao je Seamus Bolan, predsjednik Grupe organizacija civilnog društva EESC.
Iako je važno osigurati dosljedan pristup pristupanju svih država članica, uslovi kandidature moraju biti jasni i transparentni, ali i pružiti opipljivu nadu za zemlje, dodao je.
No, Evropa je napravila niz grešaka, ne samo u vezi sa pristupanjem, već i sa svojim pristupom geopolitici, dodao je.
"Ništa ne učimo iz historije, rekao je Winston Churchill, ništa nismo naučili iz Drugog svjetskog rata, to je prilično jasno", rekao je Bolan.
Založio se za stvaranja novih struktura za suočavanje s novom sigurnosnom realnošću, upravljanja infrastrukturom u smislu sigurnosti hrane, slobodnog kretanja ljudi, energetske sigurnosti i odbrane jer je sve to sada na dnevnom redu.
"Ovo će izazvati EU na način koji će je podići ili slomiti", dodao je on.
Što se tiče odugovlačenja proširenja, panelisti su diskutirali o utjecaju takvih aktivnosti u stvarnom svijetu, uključujući smanjenje podrške EU u nekoliko zemalja, uključujući Srbiju.
Dušan Gajić, dopisnik RTS-a, srbijanskog javnog emitera i glavni urednik SEETV-a, kaže da Evropa mora staviti na sto kredibilnu ponudu, kako za Srbiju tako i za region, jer trenutno "EU djeluje kao lijepi ali daleki cilj".
Osvrćući se na ogromnu podršku Rusiji i njenom predsjedniku Vladamiru Putinu, dok samo 34 odsto zemlje podržava pristupanje EU, on je objasnio da je ovo djelimično "protestno glasanje".
Iako je također podstaknut nacionalizmom i "neadekvatnim odgovorom Evrope na Balkan" u posljednjih 20 godina, on je rekao da je podrška Rusiji više ogorčenost na Zapad.
"Oni vide zemlju kao žrtvu nepravednog tretmana zapadnih sila, narativ kojeg njeguju političari. Ogorčenje je sada veće nego prije 20 godina nakon što je NATO bombardirao Srbiju. Iako postoji blagi porast podrške sankcijama Rusiji, to je i dalje izrazita manjina", rekao je on.
Što se tiče predložene Evropske političke zajednice, ideje koju je iznio francuski predsjednik Emmanuel Macron ranije 2022. godine, nakon čega je uslijedio prvi sastanak početkom oktobra, panelisti ostaju skeptični.
"Ne postoji zamjena za proširenje EU. Zemlje zapadnog Balkana su u pravu kada kažu da ne žele Evropsku političku zajednicu", rekao je on, dodajući da se integracija u EU radi o usklađivanju i stvaranju funkcionalnog sistema, a ne da se pokušava zamijeniti nečim drugim", rekao je Adnan Ćerimagić, viši analitičar za zapadni Balkan u Evropskoj inicijativi za stabilnost (ESI).
Što se tiče situacije u kojoj Bosna i Hercegovina, za koju je Evropska komisija preporučila u oktobru da dobije status kandidata ali se bori da dobije podršku država članica, potreba da se zemlja dovede u okrilje EU je još jača.
Leila Bičakčić, direktorica Centra za istraživačko novinarstvo u Sarajevu, kazala je da "u protekloj predizbornoj kampanji nije ni spominjano pristupanje EU, nije na dnevnom redu i nije važno za političare".
"Status kandidata je važan za Bosnu i Hercegovinu, mora postojati jača uloga EU na zapadnom Balkanu", dodala je.
