"Postoji zapadni konsenzus da stvaranje paralelnih institucija, urušavanje državnih institucija - neće proći. To je crvena linija preko koje se ne može preći".
Sjedinjene Američke Države i Evropska unija zahtijevaju od Milorada Dodika da prekine blokadu institucija Bosne i Hercegovine, opozove odluku kojom se zabranjuje primjena izmjena Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine u skladu s odlukom bivšeg visokog predstavnika Valentina Inzka, obustavi od primjene odluka o formiranju agencije za lijekove entiteta RS, te prekinu sve dalje aktivnosti otimanja nadležnosti Bosne i Hercegovine.
Ukoliko to učini, SAD i EU spremne su razgovarati o 14 prioriteta Evropske komisije, kao preduslovu dobijanja statusa kandidata za članstvo Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju, aktivnostima naše države na reformama koje vode prema NATO članstvu, te realizaciji 5+2 preduslova za zatvaranje Ureda visokog predstavnika, saznaju politicki.ba i raport.ba.
Ako se to ne desi, pokrenut će se mehanizmi zajedničkog uvođenja sankcija.
Gabriel Escobar, zamjenik pomoćnika državnog sekretara SAD, u intervjuu za BHRT najavio je da će sankcije "koje su na stolu", obuhvatiti pojedince, ali i firme koje stoje iza Dodika i njegovih aktivnosti.
Prošle smo sedmice objavili da su EU i SAD u sve tješnjojkoordinaciji u vezi s situacijom u BiH.
Ministri vanjskih poslova EU susrest će se početkom naredne sedmice u Briselu na Vijeću za vanjske poslove (FAC).
Na tom će forumu razgovarati o dešavanjima u BiH i mogućim odgovorima Unije na sve veće tenzije koje producira Dodik.
"Postoji rastuća koordinacija između Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije kada je situacija na zapadnom Balkanu u pitanju. Amerikanci sve ozbiljnije govore o sankcijama, a sve je više i država članica EU koje su stava da se mora odlučnije reagirati.
O sankcijama EU se odlučuje konsenzusom. Postoje i glasovi protiv uvođenja sankcija.
No, bilo je i ima protivnika toj politici EU i kada je Rusija u pitanju. Ali sankcije su već uvedene Kremlju i sve je više ljudi i firmi koji su na evropskoj "crnoj listi".
Isto važi i za Bjelorusiju, naprimjer. Tako da sankcije Unije protiv Dodika i njegovih saradnika ne treba a priori isključivati", prenijeli smo informacije iz Brisela.
Adnan Ćerimagić, analitičar Inicijative za evropsku stabilnost (ESI), nevladine organizacije iz Brisela, u izjavi za Raport.ba i Politicki.ba ističe da je volja Zapada da reagira, neupitna.
"Iz izjava svih koji su bili u BiH u proteklom periodu, od Escobara do Eichhorst, sasvim je jasno da oni hoce da Dodik stane, povuče što je uradio i prekine najavljene aktivnosti na daljem razvlašćivanju države BiH.
I po izjavama i Dodika i stranaca jasno je da su stranci spremni razgovarati o temama koje su i politički predstavnici bosanskih Srba otvorili, uključujući i pitanje državne imovine, kao jednog od preduslova zatvaranja OHR-a, ali u skladu s relevatnim odlukama Ustavnog suda BiH.
Što se sankcija tiče, i Escobar je bio vrlo jasan - postoje, na stolu su. Iako ih ne žele koristiti, zapadne države će posegnuti za njima i pod udar će se naći ne samo pojedinci, već i pojedinci, ali i biznisi", kaže Ćerimagić.
"Postoji više država EU koje su voljne to uraditi. Nemojte zaboraviti i da je Velika Britanija za takvu odluku. Postoji zapadni konsenzus da stvaranje paralelnih institucija, urušavanje državnih institucija - neće proći. To je crvena linija preko koje se ne može preći".
Dodik je već najavio da je spreman vratiti se u institucije i odlučivati o izbornom zakonu i drugim stvarima.
