Evropska komesarka za unutrašnje poslove Ylva Johansson danas će predstaviti paket mjera za suočavanje sa prilivom migracija duž zapadnobalkanske rute. Objava pada pred samit Evropske unije sa Zapadnim Balkanom sutra u Tirani i sastanka Vijeća za pravosuđe i unutrašnje poslove u četvrtak.
Ove godine je došlo do porasta migracija kroz rutu zapadnog Balkana — posebno preko Srbije — sa migrantima koji su potom prelazili u EU. Prema podacima Frontexa, granične policije EU, tokom prvih 10 mjeseci 2022. godine sa Balkana je registrirano 281.000 prelazaka bez dokumenata – što je povećanje od 77 posto u odnosu na isti period 2021. Austrija je jedna od glavnih destinacija za pristigle migrante odakle mnogi zatim prelazi u Njemačku i Belgiju.
Johansson će predstaviti akcioni plan u pet tačaka za suočavanje sa porastom migracija. Pet stubova su:
— Jačanje upravljanja granicom duž rute. Zemlje zapadnog Balkana će biti ohrabrene da bliže sarađuju sa Frontexom u tom pogledu.
— Osiguranje brzog pristupa ustanovama za azil i podrška prihvatnim kapacitetima u zemljama našeg regiona.
— Borba protiv krijumčarenja migranata.
Ovo je nastavak aktivnosti Johansson nakon sastanka sa ministrima unutrašnjih poslova u regionu 3. novembra na kojem je pokrenuto operativno partnerstvo za borbu protiv krijumčarenja.
Također će raditi na pojačanju uloge Europola. Ovo se posebno tiče Bosne i Hercegovine gdje se, zbog protivljenja Milorada Dodika, tačka za saradnju stalno opstruira. BiH mora čim prije imenovati svog oficira za vezu koji bi bio u Hagu, gdje je sjedište evropske policijske agencije, te početi raditi u Operativnoj tački u Sarajevu s kolegama iz Europola.
