Evropska komisija je obavijestila domaće vlasti o smanjenju indikativnih izdvajanja predviđenih za Bosnu i Hercegovinu u okviru Plana rasta za zapadni Balkan u iznosu od 10%. Zemlja sada ispunjava uslove za sredstva u vrijednosti do 976,6 miliona eura umjesto 1,085 milijardi eura, saopćeno je iz Evropske unije.
Centralni element Plana rasta, koji je predmet razmatranja od 2023. godine, jeste Instrument za reforme i rast. Ovo je instrument temeljen na ostvarenom učinku, a osigurava sredstva u zamjenu za provođenje ključnih reformi u nizu oblasti, prvenstveno zelenoj i digitalnoj tranziciji, razvoju privatnog sektora i vladavini prava. Prvi korak za povlačenje ovih sredstava je da vlasti dostave Evropskoj komisiji listu reformi u formatu Reformske agende, za potrebe usaglašavanja.
Nažalost, uprkos političkom dogovoru postignutom na Vijeću ministara BiH dana 27. juna, Bosna i Hercegovina ostaje jedina zemlja u regionu čije vlasti nisu uspjele dostaviti usaglašeni i finalizirani nacrt Reformske agende Evropskoj komisiji. Nakon niza tehničkih razgovora s Evropskom komisijom, Reformska agenda je gotovo spremna, ali je domaće vlasti nisu finalizirale. Nasuprot tome, Albanija, Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija su dostavile svoje Agende do ljeta 2024. godine, a Komisija ih je odobrila u oktobru 2024. godine.
Od početka je bilo jasno da se Instrument za reforme i rast temelji na učinku i rezultatima. Naime, partneri koji provedu reforme mogli bi imati koristi od svih dostupnih sredstava, dok bi se oni koji to ne učine mogli suočiti sa smanjenjem predviđenih izdvajanja. Instrument za reforme i rast ističe krajem 2027. godine, istovremeno sa sedmogodišnjim EU budžetom. Ovaj rok se ne može promijeniti. EU je više puta upozorila vlasti Bosne i Hercegovine da vrijeme ističe i da bi se zemlja mogla suočiti sa smanjenjem izdvajanja ako se hitno ne preduzmu mjere.
Bosna i Hercegovina i dalje može ostvariti pogodnosti od 976,6 miliona eura u okviru Instrumenta za reforme i rast. Ovo je značajan iznos sredstava koji će imati opipljiv efekat na poboljšanja u oblasti transporta, energetike i digitalizacije, u korist svih građana. Sredstva smanjena iz indikativnih izdvajanja ostaju dostupna za svih šest zemalja zapadnog Balkana, uključujući Bosnu i Hercegovinu, i bit će preraspoređena na osnovu zadovoljavajućeg napretka i ukupnih reformskih rezultata.
Plan rasta za zapadni Balkan važna je prilika za zemlje regiona da prodube svoju ekonomsku integraciju sa svojim najvećim trgovinskim partnerom – Evropskom unijom – i provedu sveobuhvatne reforme koje će transformirati njihovu poslovnu klimu i privući investicije.
Stoga pozivamo vlasti u Bosni i Hercegovini da što prije finaliziraju Reformsku agendu, u korist građana. Vlasti Bosne i Hercegovine obaviještene su da će se, u slučaju da konačna konsolidovana verzija Reformske agende Bosne i Hercegovine ne bude dostavljena Evropskoj komisiji do 30. septembra 2025. godine, primijeniti dalje smanjenje početnih izdvajanja za Bosnu i Hercegovinu za dodatnih 10%.
Evropska unija ostaje lojalan i pouzdan partner Bosne i Hercegovine, podržavajući integraciju zemlje sa EU. Nastavljamo ulagati u projekte koji podržavaju evropski put.
Ipak, postoji i cijena nepostupanja. Vrijeme je da politički akteri u Bosni i Hercegovini djeluju kako bi iskoristili prilike koje su im dostupne za dobrobit građana, stoji u objavi iz EU.
