Trump: SAD bi vrlo brzo mogle napasti...
Početna/Vijesti/BiH
BiH

ESI: BiH zadnja na putu članstva u EU. Ispred nas i Moldavija i Kosovo

politicki.ba

U narednih 10 godina niko od država kandidata neće moći postati punopravni član.

Svake godine Evropska komisija procjenjuje 33 oblasti politike – zakone, institucije, implementaciju politike – na koje su podijeljeni pristupni pregovori. To čini za 10 zemalja koje teže pridruživanju EU. Od 2015. godine stekla je veliki kredibilitet svojim strogim, objektivnim procjenama, piše u izvještaju Inicijative za evropsku stabilnost (ESI), prenosi Politicki.ba.

Ove ocjene tiču ​​se srži evropeizacije. Bez pripreme u ovim sektorima/poglavljima – sa zakonima i institucijama na snazi ​​i evidencijom implementacije – barijere između jedinstvenog tržišta EU i ovih zemalja ne mogu se ukloniti. S druge strane, uklanjanje barijera nakon uspješnih reformi ima neposredan učinak na ekonomije. Podstiče ulaganja i podstiče konvergenciju. Produbljivanje ekonomske i institucionalne integracije zasnovane na vladavini prava takođe čini buduće oružane sukobe među zemljama nezamislivim.  

Evropska komisija objavila je svoje najnovije procjene za šest zemalja zapadnog Balkana 12. oktobra 2022. Svoje prve procjene za Ukrajinu, Moldaviju i Gruziju objavila je 1. februara 2023. Komisija procjenjuje svaku oblast politike (ili poglavlje) koristeći pet stepeni spremnosti:

- Rana faza

- Određeni nivo pripreme

- Umjereno pripremljen

- Dobar nivo pripreme

- Dobro napredan


Prilikom analize i poređenja nedavnih procjena izdvajaju se tri nalaza.

Prvo, Crna Gora, Srbija, Sjeverna Makedonija i Turska su ispred Ukrajine i Gruzije po spremnosti. Moldavija je otprilike na istom nivou kao i Bosna i Hercegovina.

Drugo, zemlje koje su najduže u ovom procesu usporile su posljednjih godina – a Turska je krenula unazad. Ukoliko se dinamika ne promijeni, nijedna zemlja neće dostići dobar nivo pripremljenosti za mnogo godina. Procjene Komisije pokazuju da trenutni proces pristupanja ne inspirira reforme. 

Treće, ključni fokus na osnove vladavine prava, uveden iz dobrih razloga prije mnogo godina, ne daje rezultate. Ovo je zabrinjavajuće. Da bi se pridružile EU i njene zemlje jedinstvenog tržišta moraju pokazati spremnost na ove osnove. Samo snažne institucije vladavine prava osiguravaju da su standardi EU i prava pojedinaca i kompanija zaštićeni.

Šta će se vjerovatno dogoditi ako ovaj proces ostane nepromijenjen? Avaj, od danas, odgovor je očigledan: pristupanja neće biti u narednoj deceniji.

Ovo bi bilo kobno kao signal za ljude u regionu. To bi bilo veoma štetno za investicije potrebne za sustizanje (i rekonstrukciju poslijeratne Ukrajine). Prepreke između jedinstvenog tržišta EU i ovih ekonomija bi ostale na snazi, čineći gotovo nemogućim za ove zemlje da urade ono što su baltičke države, Rumunija i Poljska učinile tako spektakularno posljednjih godina: sustignu i konvergiraju.


Jedinstveno tržište i njegova pravila su srce EU. Kao i vladavina prava. To znači da ne postoji prečica oko ispunjavanja ovih kriterijuma. Ako bi neke zemlje članice zagovarale da zemlje treba da se pridruže EU ili njenom jedinstvenom tržištu čak i bez dobre pripreme, kao politički signal, nestaje šansa da se svih postojećih 27 članica dogovori. Države članice će insistirati da EU brani integritet svog jedinstvenog tržišta i vladavinu prava. Bez uvjerenja u glavnim gradovima EU da je došlo do dobre pripreme u zemljama koje će se pridružiti, od sigurnosti hrane do standarda proizvoda, od upravljanja toksičnim otpadom do funkcionisanja sudova, nijedna zemlja neće moći da se pridruži.

Ponekad se kaže da proces proširenja EU treba da bude "više politički", a ne da "otkucava birokratske kutije". Ali dolazak do stanja dobre pripreme u svakom poglavlju ne znači označavanje kvadratića, već ispunjavanje standarda na kojima se oslanja povjerenje, što omogućava uklanjanje svih barijera između zemalja i ekonomija.


Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.