Mogu vam reći da sankcije sprječavaju ljude da prebacuju novac. Sprječavaju i dovode do zatvaranja offshore kompanija preko kojih se prenosi novac, posebno javna sredstva, kroz netransparentne procese od kojih koristi ima veoma mali broj ljudi.
Američki diplomata Gabriel Escobar u intervjuu za Glas Amerike (VOA) najavio je još snažniji angažman u refionu.
Glas Amerike: U četvrtak se obilježava godišnjica inauguracije predsjednika Joe Bidena. Koje je promjene donijela protekla godina u kontekstu američke politike i angažmana u regionu Zapadnog Balkana?
Escobar: Nije donijela značajnu promjenu politike, jer se naša politika i naš angažman na Zapadnom Balkanu tradicionalno odnose na multietničko pomirenje i integraciju u Evropsku uniju. Dakle, u tom pogledu politika je bila veoma konzistentna poslednje četiri administracije. Ono što mogu da kažem da se malo promijenilo jeste obim pažnje koju Zapadni Balkan dobija u ovoj administraciji. Dakle, postoji obnovljeni napor da se ponovo angažujemo na svim mehanizmima koji su bili uspješni, a to je da se ojača Dejton, da se podrži i obnovi dijalog između Srbije i Kosova, i da blisko sarađujemo sa našim partnerima iz NATO-a, kako bi se osiguralo da mogu da ispune svoje NATO obaveze. I rekao bih da smo u većini toga bili veoma uspješni.
Glas Amerike: U jednom od vaših ranijih komentara rekli ste da se sadašnja administracija razlikuje od prethodnih, jer želi da se promjene u regionu dešavaju brže. Da li ste nezadovoljni nedostatkom vidljivijeg napretka u zemljama Zapadnog Balkana protekle godine?
Escobar: Moram da kažem da nije da druge administracije nisu htjele promjene i da nisu željele brzu reformu. Jesmo. Ono što je ova administracija uspjela jeste da traži nova sredstva i nove partnere. Dakle, da, malo je frustrirajuće što s jedne strane nije bilo daljeg napretka u evropskim integracijama, što mnoge zemlje nisu dalje odmakle u sprovođenju reformi, posebno u suzbijanju korupcije, za koju bih rekao da je najveći izazov na Zapadnom Balkanu. Međutim, moram da kažem da imamo veoma dobre partnere u regionu i vlade koje su posvećene ovom programu evropskih integracija, borbi protiv korupcije i produbljivanju veza sa susjedima.
Glas Amerike: Ali imajući u vidu to nezadovoljstvo koje ste pomenuli zbog nedostatka napretka, da li planirate da prilagodite svoj pristup rešavanju tih izazova, kako bi ste osigurali da postoji brži napredak?
Escobar: Odgovor na to je - da. Želeli bismo da u to uložimo malo više političke energije. I ne samo mi, zato što ono što radimo, radimo u dogovoru sa našim evropskim saveznicima. Mislim da su i oni pomalo frustrirani.Međutim, ovo je zajednički proces. Proces saradnje. I kao što sam ranije rekao, postoje lideri i vlade u regionu koji su veoma zainteresovani i da se približe Evropi i Sjedinenim Državama.
Glas Amerike: Kada kažete da to zahtijeva više političke energije, da li to znači da će Sjedinjene Države da intenziviraju svoj angažman u narednom periodu i na koji način?
Escobar: Definitivno. Jedna od stvari koje bih želio da vidim, bilateralno sa mnogim zemljama, jeste dublji strateški dijalog i diskusiju ne samo o političkim i bezbjednosnim pitanjima već i o ekonomskim, kulturnim i obrazovnim. Međutim, ono što bih želio da vidim svugdje, a što već vidimo, jeste da se svi elementi američke vlade angažuju na Zapadnom Balkanu, da bi utvrdili gdje možemo da napredujemo.
Glas Amerika: Koja su to pitanja koja vas danas najviše zabrinjavaju na Balkanu? Koje vas to zemlje najviše brinu?
Escobar: Rekao bih da postoje neke velike uspješne priče. Priča o bivšoj Jugoslaviji je uspješna. Ako pogledate sedam zemalja koje su činile Jugoslaviju, dvije su u Evropskoj uniji, četiri su u NATO-a. A na Zapadnom Balkanu, tri su u NATO-u, a četiri ostvaruju solidan napredak ka ulasku u Evropsku uniju. Međutim, postoji jedna prepreka koja predstavlja izazov - to je korupcija. Korupcija je zaista razlog zbog kojeg mnoge zemlje nisu ostvarile veći napredak. To je takođe razlog što djelovi regiona imaju demografske probleme. Tako da moram da budem iskren, kad god sretnem ljude u dijaspori, veliki broj ljudi koji napuštaju region ne odlaze zbog etničkih problema. Ne odlaze jer ne žele da žive u multietničkim državama. Odlaze jer nemaju priliku za adekvatnu ekonomsku budućnost bez koruptivnih veza. Dakle, to je problem broj jedan sa kojim se Balkan suočava i takođe najveći izazov za dovođenje stranih direktnih investicija u region.
Glas Amerike: Jedno od sredstava koje je američka administracija koristila tokom protekle godine u borbi protiv korupcije su sankcije – protiv Milorada Dodika, člana predsjedništva BIH i još dvojice bosanskih zvaničnika, zatim protiv Milana Radoičića i Zvonka Veselinovića na Kosovu. Da li će se na spisku sankcionisanih naći još zvaničnika, političara i njihovih saradnika iz regiona?
Escobar: Kao što sam ranije rekao, ne želim da ljudi misle da se Sjedinjene Države angažuju u regionu prvenstveno kroz sankcije. Imamo mnogo mogućnosti da unaprijedimo agendu naših partnera, da unaprijedimo agendu ljudi koji zaista zastupaju težnje svojih naroda. Rekao bih da je u velikoj meri težnja tih ljudi da žive u zemljama koje su oslobođene korupcije i približavaju se Evropi. To je ono što ljudi u regionu u velikoj mjeri žele.
Međutim, ova administracija je veoma posvećena borbi protiv korupcije i jedno od sredstava u toj borbi su ove sankcije. I mogu reći DA, biće ih još, ali to neće biti primarno sredstvo našeg angažmana. Uz to, takođe moram da pojasnim da ove sankcije nisu usmjerene na zemlje. Nisu usmjerene na određene narode. Usmjerene su na pojedince koji su duboko umiješani u korupciju.
Glas Amerike: A kada kažete da će ih biti još, da li se to odnosi na Srbiju, Crnu Goru, sve zemlje Zapadnog Balkana?
Escobar: Da, riječ je o svim zemljama Zapadnog Balkana. Ali rekao bih i da je ova administracija posvećena korištenju drugih sredstava, uključujući i globalni Magnitski zakon protiv ljudi širom svijeta koji su uključeni u kriminalne aktivnosti i korupciju.
Glas Amerike: Koliko politika sankcija može biti efikasna? Dodik im i dalje prkosi, dok njegov saveznik u regionu predsjednik Srbije Aleksandar Vučić kaže da ih Srbija neće bi sprovoditi. Koliko onda one mogu biti efikasne u postizanju onoga što SAD žele?
Escobar: Rekao bih da su one bile važno sredstvo u stabilizaciji regiona i mogu vam reći da imaju efekta.
Glas Amerike: A kakvu vrstu efekta, recimo u Dodikovom slučaju?
Eskobar: Ne mogu i ne želim da komentarišem pojedinosti. I ne mogu da govorim o detaljima našeg diplomatskog angažmana sa raznim ljudima u regionu. Mogu vam reći da sankcije sprječavaju ljude da prebacuju novac. Sprječavaju i dovode do zatvaranja offshore kompanija preko kojih se prenosi novac, posebno javna sredstva, kroz netransparentne procese od kojih koristi ima veoma mali broj ljudi. Dakle, ove sankcije se zaista odnose na korupciju i to je način na koji ih treba posmatrati. Cilj nam je da zaustavimo finansiranje korumpiranih pojedinaca i entiteta.
Glas Amerike: Evropska unija još nije uvela sankcije Dodiku, neki članovi Evropskog parlamenta čak žele da kazne evropskog komesara za proširenje Olivera Varheljijazbog navodne podrške Dodiku. Da li taj izostanak jednstvenog stava u Evropskoj uniji, ne samo u pogledu sankcija, već i same politike proširenje, utiče na efikasnost politike SAD na Balkanu, s obzirom na to da Vašington insistira na koordinaciji sa Briselom u tom pogledu?
Escobar: Prije svega moram da kažem da u najvažnijem dijelu imamo zajednički stav sa našim evropskim partnerima. Identično vidimo probleme, izazove i put naprijed. Dakle, sve što smo uradili na Balkanu, sve što je bilo uspješno, urađeno je u saradnji sa našim evropskim partnerima. Pored toga, veoma je teško razdvojiti novac evropskih i američkih banaka. Sve su to multinacionalne banke, sve zapadne banke su multinacionalne, tako da i naše sankcije imaju efekta u tom pravcu. Međutim, takođe mogu da kažem da se u Evropskoj uniji vode intenzivni razgovori o tome šta oni mogu da ponude, da takođe upotpune naše mjere. Tako da se radujem tome. Veoma blisko sarađujemo. Svakodnevno se konsultujemo i uveren sam da ćemo biti snaga stabilnosti u regionu.
Glas Amerike: Još jedno važno pitanje u vezi sa Srbijom je dijalog sa Kosovom koji je u zastoju. Da li ćete biti više uključeni u taj proces u budućnosti i kada se može očekivati ponovni susret dvije strane?
Escobar: Kao što znate Evropska unija je posrednik u dijalogu, i to mora tako ostati, a mi ga u potpunosti podržavamo. Što se tiče toga kako će se formirati dnevni red, kada će biti zakazani naredni sastanci, to pitanje bih prepustio svojim kolegama u Evropskoj uniji koji se time bave. Ipak, smatramo da bi strane trebalo da se dogovore u okviru strukture dijaloga koji vodi EU. I u tom pogledu sve na šta oni pristanu, mi ćemo podržati implementaciju.
Glas Amerike: A da li će Sjedinjene Države ipak biti više angažovane s obzirom na to da je, kako sam već kazala, dijalog u zastoju?
Escobar: Bićemo mnogo aktivniji dok podstičemo dvije strane da pristanu na sastanke, da se saglase da primijene sporazume koji su već postignuti, i da aktivno napreduju u rješavanju nekih od otvorenih pitanja, uključujući nestale osobe, energiju i druge ključne teme.
