Ankara često poziva svog NATO saveznika da prekine bezuslovnu podršku YPG-u i međunarodnu zajednicu da preduzme korake za očuvanje teritorijalnog integriteta Sirije koji je ugrožen YPG-om.
Predsjednik Turske Recep Tayyip Erdoğan izjavio je u petak da su dvojica napadača, odgovorna za smrtonosni teroristički napad u Ankari, ušli u Tursku iz Sirije.
U obraćanju javnosti, Erdoğan je naglasio kako Turska neće tolerirati prijetnje koje dolaze s teritorija pod kontrolom PKK i obećao da će eliminirati terorizam “na samom izvoru.”
Od saveznika do neprijatelja: Erdoğanova bitka protiv Gülenovog pokreta – priča o krvavom sukobu koji je oblikovao Tursku
"Posebno smo otkrili da je teroristički napad izveden nakon infiltracije preko Sirije, a operacije su ciljale 40 različitih meta preko noći," rekao je Erdoğan novinarima na letu iz ruskog Kazanja gdje je prisustvovao BRICS samitu.
Turska je u četvrtak potvrdila da su PKK/YPG teroristi odgovorni za napad na Turkish Aerospace Industries (TAI) koji je odnio živote pet osoba.
Intenzivirani zračni napadi uništili su stotine meta PKK/YPG u sjevernom Iraku i Siriji, kao i “značajan broj” terorista od srijede.
Erdoğan je naglasio da Turska neće praviti kompromise u svojoj multilateralnoj i sveobuhvatnoj politici iskorjenjivanja terorizma na njegovom izvoru, ponavljajući stav koji Ankara ističe u svojim operacijama protiv PKK i njenog sirijskog ogranka YPG, koji podržava SAD.
PKK je uzeo oružje protiv turske države 1984. kako bi ostvario takozvano kurdsko samoupravljanje u jugoistočnim regijama i klasificiran je kao teroristička organizacija od strane Ankare, SAD-a i Evropske unije.
U Siriji grupa djeluje kroz YPG, koja je iskoristila vakuum moći tokom sirijskog građanskog rata kako bi zauzela dijelove bogate naftom i plinom i stvorila samoproglašenu teritoriju na sjeveroistoku zemlje, što se protivi i Ankari i Assadovom režimu u Damasku.
Teroristička grupa je našla glavnog saveznika u SAD-u u borbi protiv terorista ISIS-a i opravdava svoje prisustvo kao frontu protiv ostataka ISIS-a, što predstavlja veliki teret za tursko-američke odnose.
Erdoğan je izjavio da je PKK/YPG “osuđena na to da bude napuštena od strane Sjedinjenih Američkih Država kada im vrijeme istekne.”
“Teroristička grupa uzaludno troši napore da dobije pokroviteljstvo određenih zapadnih zemalja,” dodao je.
On je tvrdio da SAD “koristi” terorističke grupe u regiji kako bi služile američkim interesima i sigurnosti Izraela, osuđujući pritom podršku Washingtona Tel Avivu u vidu novca i vojne pomoći.
“Turska mora biti spremna na infiltraciju iz Sirije ili bilo kojeg drugog mjesta u svakom trenutku,” istakao je Erdoğan. “Stoga moramo osigurati svoju sigurnost.”
Turska trenutno kontroliše dvije velike teritorije duž svojih sirijskih granica nakon što je protjerala PKK/YPG snage u nizu kampanja. Cilj je stvoriti sigurnosni pojas duž svojih sirijskih i iračkih granica i prekinuti veze između YPG i PKK uporišta u regiji Qandil u sjevernom Iraku.
Ankara često poziva svog NATO saveznika da prekine bezuslovnu podršku YPG-u i međunarodnu zajednicu da preduzme korake za očuvanje teritorijalnog integriteta Sirije koji je ugrožen YPG-om.
“Očekujemo od sirijske administracije da preduzme korake s razumijevanjem da će iskrena i realistična normalizacija s Turskom biti korisna i njima,” nastavio je Erdoğan, upozorivši na “prsten vatre koji se u našoj regiji sve više približava.”
Turski predsjednik je tokom ljeta iznio plan da pozove svog otuđenog sirijskog kolegu Bashara Assada na razgovore radi pomirenja veza prekinutih 2011. nakon početka građanskog rata u Siriji, kada je Ankara rasporedila trupe kako bi podržala opoziciju i obuzdala PKK/YPG teroriste na sjeveru.
Od 2022. godine, visoki sirijski i turski zvaničnici, ministri odbrane i vanjskih poslova, kao i obavještajni šefovi, sastali su se na razgovorima uz posredovanje Rusije, s ciljem da Moskva postigne detant.
Posljednji razgovori u Moskvi, uključujući Iran, prekinuti su u maju 2023.
Rusija i dalje pokušava olakšati sastanak između lidera dviju zemalja kako bi se popravili odnosi. Irak je također izjavio u julu da bi mogao pokušati organizirati sastanak dvojice lidera.
Assad je inicijalno rekao da je Damask otvoren za sve inicijative koje bi oživjele tursko-sirijske odnose “sve dok su zasnovane na poštivanju suvereniteta sirijske države nad cijelom njenom teritorijom i borbi protiv svih oblika terorizma.” Kasnije u julu, jasno je izjavio da želi povlačenje turskih trupa iz Sirije, ali da to nije preduvjet za razgovore.
Od tada je proces suštinski zamrznut.
Erdoğan je bio optimističan, izrazivši nadu u “konstruktivne korake uskoro” u vezi s tim pitanjem.
Također je kazao da je tražio pomoć od ruskog predsjednika Vladimira Putina kako bi osigurao angažman sirijske vlade s Ankarom u cilju normalizacije odnosa tokom njihovog sastanka u Kazanju.
“Poznat je uticaj Rusije na sirijsku vladu... Zatražili smo od gospodina Putina da osigura odgovor (sirijskog predsjednika) Bashara al-Assada na naš poziv. Hoće li gospodin Putin pozvati Assada da napravi ovaj korak? To ćemo prepustiti vremenu,” rekao je Erdoğan.
Govoreći o izraelskom ratu protiv Pojasa Gaze, u kojem je od prošle godine ubijeno najmanje 42.000 Palestinaca, uglavnom žena i djece, Erdoğan je izjavio da je na BRICS samitu primijetio “nepopustljiv stav” zapadnih nacija poput Italije, Španije, Irske, Norveške i Slovenije.
Kazao je da je Turska pokrenula inicijativu pri UN-u za uvođenje sveobuhvatnog embarga na oružje Izraelu, s obzirom na intenzivne izraelske napade na Gazu i Liban, koji svakodnevno odnose stotine života.
Erdoğan je naglasio da se broj zemalja koje podržavaju turski poziv za embargo na oružje Izraelu povećava.
“Nadamo se da ćemo uspjeti kao Savez čovječanstva i otvoriti vrata za trajni mir,” dodao je.
