Emrić: Negativno mišljenje o zakonu o državnoj imovini suprotno je Ustavu BiH

politicki.ba

Zastupnik NES-a tvrdi da je Ustavnopravna komisija zauzela politički, a ne pravni stav te da je Predstavničkom domu uskraćena rasprava

Zastupnik Narodnog evropskog saveza u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine Jasmin Emrić izjavio je da je negativno mišljenje Ustavnopravne komisije Predstavničkog doma o Prijedlogu zakona o državnoj imovini u direktnoj suprotnosti s Ustavom Bosne i Hercegovine, odlukama Ustavnog suda BiH i važećim pravnim sistemom. Emrić je to poručio na konferenciji za medije, dan nakon sjednice Predstavničkog doma.

Prema njegovim riječima, predsjedavajući Predstavničkog doma Marinko Čavara na toj sjednici postupio je suprotno Poslovniku, jer nije dozvolio diskusiju o Prijedlogu zakona o državnoj imovini, iako je riječ o pitanju od ustavnog i državnog značaja.

„Suprotno poslovniku, predsjedavajući nije dozvolio raspravu o Prijedlogu zakona o državnoj imovini, iako je riječ o zakonu koji se tiče temelja državnosti Bosne i Hercegovine“, rekao je Emrić.

On je naveo da će, kao jedan od predlagača zakona, obrazložiti zašto smatra da je mišljenje Ustavnopravne komisije pravno neutemeljeno.

„Kako Komisija negativnim mišljenjem nije podržala Prijedlog zakona o državnoj imovini, niti je utvrdila njegovu usklađenost s Ustavom i pravnim sistemom Bosne i Hercegovine, smatram svojom obavezom da ukažem na ustavne odredbe i odluke Ustavnog suda BiH koje dokazuju da je predloženi zakon u potpunosti usklađen s Ustavom“, istakao je.

Emrić je podsjetio da je ustavni osnov za donošenje Zakona o državnoj imovini sadržan u više odredbi Ustava BiH, uključujući član I/1, I/2, III, kao i član IV/4. Ustava, u vezi s Aneksom II.

„Ustav Bosne i Hercegovine jasno potvrđuje kontinuitet države Bosne i Hercegovine i njeno svojstvo nosioca prava vlasništva nad državnom imovinom kojom je do 31. decembra 1991. godine raspolagala bivša Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina“, naveo je.

Dodao je da Bosna i Hercegovina ima pravo vlasništva i nad imovinom koja joj je pripala na osnovu Sporazuma o pitanjima sukcesije, čiju je ratifikaciju Parlamentarna skupština BiH odobrila još 2001. godine.

„Aneks ‘A’ Sporazuma o pitanjima sukcesije jasno propisuje da nepokretna državna imovina pripada državi nasljednici na čijoj se teritoriji nalazi. U tom smislu, Bosna i Hercegovina je nesporno titular te imovine“, rekao je Emrić.

Posebno se osvrnuo na praksu Ustavnog suda BiH, naglašavajući da su u više odluka jasno definisane nadležnosti države kada je riječ o državnoj imovini.

„U odluci Ustavnog suda BiH u predmetu U 1/11 izričito je utvrđeno da entiteti nemaju ustavnu nadležnost da regulišu pitanje državne imovine, jer je to isključiva nadležnost Bosne i Hercegovine“, kazao je Emrić.

Prema njegovim riječima, Ustavni sud je u toj i kasnijim odlukama naglasio da državna imovina predstavlja poseban pravni koncept koji reflektira državnost, suverenitet i teritorijalni integritet BiH.

„Državna imovina, uključujući javna dobra poput šuma, rijeka, planina i infrastrukture, ima javnopravni karakter i predstavlja odraz suvereniteta i teritorijalnog integriteta države“, istakao je.

Emrić je podsjetio da se na istu pravnu argumentaciju Ustavni sud BiH pozvao i u predmetima U 8/19, U 9/19, U 4/21 i U 3/24.

Na osnovu svega navedenog, Emrić smatra da stav Ustavnopravne komisije nema pravno utemeljenje.

„Negativno mišljenje Ustavnopravne komisije o Prijedlogu zakona o državnoj imovini predstavlja politički stav koji je u suprotnosti s Ustavom Bosne i Hercegovine, odlukama Ustavnog suda BiH i pravnim sistemom u Bosni i Hercegovini“, poručio je Emrić.


Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.