ZDK odobrio 2,38 miliona KM podrške registrovanim farmama goveda
Početna/Vijesti/BiH
BiH

Ekonomisti pozivaju Vladu FBiH da se probudi

Redakcija Mostar

Ekonomisti pozivaju Vladu FBiH da se probudi dok nije kasno.

Dok cijene osnovnih životnih namirnica rastu, a građani Federacije Bosne i Hercegovine žive u strahu hoće li moći kupiti najosnovnije, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, čini se spava.

Jedina mjera je ona koju je prije godinu dana pripremilo Ministarstvo trgovine FBiH, a to su "zaključane cijene" za nekih 60 akrtikala i poljednja odluka Vlade FBiH, a na prijedlog resornog ministarstva da se ograniči cijena hljeba. 

Ekonomisti pozivaju Vladu FBiH da se probudi dok nije kasno.

Najviše poskupjelo meso

Cijene hrane porasle su i u aprilu. Referentni indeks cijena hrane FAO-a porastao je u aprilu treći mjesec zaredom i dostigao 130,7 bodova, što je 1,6 posto više nego u martu i 2,0 posto više nego godinu ranije.

Rast je predvođen poskupljenjem biljnih ulja, koja su dostigla najviši nivo od 2022. godine, dok su blago porasle i cijene žitarica.

Najveći skok bilježi meso, koje je dosegnulo novi rekord zbog smanjenih zaliha i veće potražnje.

S druge strane, šećer je značajno pojeftinio, dok su mliječni proizvodi blago pali zbog obilnih zaliha.

FAO upozorava i na rast cijena đubriva i poremećaje u snabdijevanju, što bi moglo dodatno uticati na poljoprivrednu proizvodnju u narednom periodu.

Potrošačka korpa sve skuplja

Sindikalna potrošačka korpa u Federaciji Bosne i Hercegovine za mart 2026. godine iznosila je 3.335,50 KM, pokazao je to posljednji obračun Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine.

Prema posljednjim podacima Federalnog zavoda za statistiku, prosječna plaća isplaćena u Federaciji BiH za januar ove godine iznosila je 1.671 KM, što znači da pokriva svega 50,10 posto sindikalne potrošačke korpe.

Minimalna plaća, koja prema odluci Vlade Federacije BiH iznosi 1.027 KM, pokriva samo 30,79 posto ukupnih mjesečnih troškova četveročlane porodice.

Prilikom izračuna korpe uzeti su u obzir minimalni troškovi života porodice koju čine dvije odrasle osobe i dvoje djece, od kojih je jedno osnovac, a drugo srednjoškolac.

Najveći dio sindikalne korpe odnosi se na prehranu, za koju je izdvojeno 43,61 posto ukupnog iznosa.

Za stanovanje i komunalne usluge otpada 14,87 posto, za odjeću i obuću 10,80 posto, za obrazovanje i kulturu 10,50 posto, dok higijena i održavanje zdravlja čine 9,45 posto ukupnih troškova.

Troškovi održavanja domaćinstva učestvuju sa šest posto, a prijevoz sa 4,80 posto.

A s obzirom na to, da potrošačka korpa u Federaciji Bosne i Hercegovine raste iz mjeseca u mjesec, a plaće stagniraju Faktor je pitao udurženja potrošača, ekonomiste, ali i zastupnice kako će građani ovog entiteta preživjeti proljeće i ljeto, jer cijene hrane rastu iz dana u dan.

Šta radi Vlada FBiH

Marin Bago, presjednik Udruženja potrošača "Futura" Mostar, za Faktor ističe da cijene hrane u Federaciji BiH i Bosni i Hercegovini rastu iz dana u dan i da to svi vidimo. 

  - Ministarstvo trgovine Federacije BiH je uvelo neke mjere evo i ograničili su cijenu hljeba, ali to nije rješenje, šta rade druga ministarstva, šta radi Vlada FBiH - ništa. Ako nam poskupi struja, komunalije, ništa nećemo dobiti, a naše potrebe rastu - kaže Bago.

Dodaje da je potrošačka korpa u Mostaru i Sarajevu dostigla vjerovanto, i 4.000 KM za četveročlanu porodicu i da je to prosjek u koji ne ulaze krediti i kirije.

- Da imamo Vladu ona bi više brinula o tome da imamo i domaću proizvodnju, da ne uvozimo 90 posto svega. Nažalost, kod nas su svi nezadovoljni i građani, i poljoprivrednici i stočari i ne nadamo se boljem - zaključuje Bago.

Admir Čavalić, predsjedavajući Odbora za ekonomsku politiku i finansije u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, za Faktor kaže da nije optimista kada je u pitanju kupovna moć građana Federacije BiH i da će ona slabiti s obzirm na situaciju.

 - Mi smo mala i slaba ekonomija koja ovisi od cestovnom prometu, tako da na nas utiče sve što se dešava u svijetu - kaže Čavalić.

Dodaje da nije zagovornk "zaključanih cijena" i da to nije donijelo nikakve rezultate, kao ni ograničavanje cijene hljeba što nije dobro, jer, kako ističe, to je dobro jedino za ekonomije Sjeverne Koreje i Kolumbije, a ne za nas, jer to može dovesti i do nestašice, jer će se trgovci preusmjeriti na druge proizvode.

Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.