DW: SNSD gotovo nemoguće izbaciti iz vlasti, BiH pred izborom između dogovora i nove blokade

Rezultati Općih izbora ponovo su otvorili pitanje hoće li Bosna i Hercegovina dobiti funkcionalnu vlast ili će naredne četiri godine proteći u novim političkim blokadama. Njemački DW u današnjoj analizi ocjenjuje da se politička scena praktično vratila na poznati odnos snaga u kojem ključne pozicije zauzimaju SNSD, SDA i HDZ BiH. DW

Međutim, za formiranje vlasti važniji od samog broja osvojenih glasova mogao bi biti odnos snaga u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.

Prema analizi DW-a, SNSD sa svojim partnerima ima dovoljno poslanika da osigura četiri od pet delegata iz Rs u državnom Domu naroda. Takav odnos snaga praktično bi omogućio SNSD-u da postane nezaobilazan u donošenju odluka na državnom nivou. DW

Upravo zbog toga pokušaj pravljenja državne vlasti bez SNSD-a mogao bi završiti institucionalnom blokadom čak i ako bi druge stranke uspjele sastaviti većinu u Predstavničkom domu.

Novinar Goran Dakić smatra da bi četiri delegata SNSD-a omogućila toj stranci da zaustavlja odluke u Domu naroda.

„Bez SNSD-a nema vlasti na državnom nivou naredne četiri godine“, kazao je Dakić za DW, upozoravajući da bi eventualna većina napravljena bez te stranke mogla proizvesti četiri godine zastoja. DW

Predsjednik Naroda i pravde Elmedin Konaković, čija je stranka na izborima zabilježila pad, ostavlja drugačiju mogućnost. Poručio je da je NiP spreman podržati SDA i SDP ukoliko bi pokušali napraviti širu političku platformu koja bi SNSD ostavila izvan vlasti.

Takva konstrukcija, međutim, zahtijevala bi veoma širok dogovor.

Prema računici koju navodi DW, za državnu vlast bez SNSD-a morali bi zajedno djelovati SDA, SDP, HDZ BiH i najmanje dvije opozicione stranke iz Rs. Takav savez bio bi politički veoma teško ostvariv. DW

Predsjednik SDA Bakir Izetbegović, s druge strane, nakon izbora nije isključio mogućnost saradnje sa SNSD-om i HDZ-om BiH.

„Radit ćemo sa onima koji imaju dovoljno ruku i u Predstavničkom i u Domu naroda“, kazao je Izetbegović, naglašavajući da SDA neće ulaziti u vlast koja nije sposobna donositi zakone i uspostaviti funkcionalno Vijeće ministara BiH i Vladu FBiH. DW

Takva postizborna matematika ponovo približava tri stranke koje su godinama imale ključnu ulogu u vlasti – SDA, SNSD i HDZ BiH.

DW ukazuje da bi HDZ BiH u pregovorima o novoj vlasti ponovo mogao otvoriti pitanje izmjena Izbornog zakona. Stranka Dragana Čovića godinama insistira na modelu kojim bi, prema njenom zahtjevu, hrvatski birači odlučivali o izboru člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda bez presudnog utjecaja glasova Bošnjaka.

Nakon izbora Darijane Filipović u Predsjedništvo BiH taj zahtjev nije nestao. Naprotiv, mogao bi postati jedan od važnijih pregovaračkih uslova HDZ-a BiH prilikom sklapanja nove parlamentarne većine. DW

Ukoliko dogovor o Izbornom zakonu izostane, mogućnost blokade dodatno bi zakomplicirala formiranje vlasti.

Još ozbiljniji problem predstavlja politika koju nakon pobjede SNSD-a najavljuje smijenjeni, nelegalni predsjednik te stranke Milorad Dodik.

Dodik ponovo govori o povratku na „izvorni Dejton“, što u njegovoj interpretaciji podrazumijeva vraćanje dijela nadležnosti sa države na entitete. Uz kontrolu četiri delegata u Domu naroda, takva politika mogla bi prerasti u sistemsko blokiranje zakona i odluka kojima se jačaju državne institucije. DW zbog toga upozorava na mogućnost novog ciklusa političke paralize. DW

Posebno pitanje poslije izbora jeste može li se Dodik pokušati vratiti na funkciju uprkos pravosnažnoj presudi kojom mu je, uz godinu zatvora, izrečena šestogodišnja zabrana obavljanja političkih funkcija.

Ulazak Željke Cvijanović iz SNSD-a i Darijane Filipović iz HDZ-a BiH u Predsjedništvo BiH ponovo je pokrenuo spekulacije o mogućem pomilovanju Dodika.

Međutim, pravnik i bivši član Centralne izborne komisije BiH Vehid Šehić tvrdi da dvije članice Predsjedništva ne bi mogle same donijeti takvu odluku.

„Ukoliko bi došlo do pomilovanja, odnosno takve inicijative, takva odluka mora biti jednoglasna u Predsjedništvu“, rekao je Šehić, dodajući da ne očekuje saglasnost sva tri člana za pomilovanje Dodika. DW

Treći član Predsjedništva BiH je Denis Bećirović.

Time bi eventualni pokušaj Dodikovog povratka putem pomilovanja naišao na ozbiljnu prepreku, dok njegova stranka istovremeno raspolaže mnogo snažnijim instrumentom političkog utjecaja – kontrolom Kluba delegata iz Rs u Domu naroda.

Postizborna situacija zato ostavlja dvije sasvim različite mogućnosti. Jedna je interesni dogovor najvećih stranaka i povratak formule SDA–SNSD–HDZ BiH. Druga je pokušaj formiranja vlasti bez SNSD-a, uz rizik da Dom naroda postane mjesto dugotrajne blokade.

U oba scenarija posebno će biti važni zahtjevi HDZ-a BiH za izmjene Izbornog zakona i Dodikove najave povratka na „izvorni Dejton“.

DW zato postizbornu situaciju svodi na dilemu koja će obilježiti pregovore o novoj vlasti: politički kompromis između stranaka koje se duboko razilaze ili novi višegodišnji zastoj institucija Bosne i Hercegovine.