U današnjem izdanju minhenskog dnevnog lista Zidojče Cajtung (SZ) objavljen je komentar Florijana Hasela pod naslovom "Srbija igra destruktivnu ulogu".
Autor podsjeća da je predsjednik Srbije naredio podizanje borbene gotovosti vojske na najviši stepen ali da to ne bi trebalo da impresionira nikoga. U komentaru se podsjeća i na potpisivanje Briselskog sporazuma, za koji autor tvrdi da je trebao da bude istorijski dogovor ali se pokazao kao "istorijska greška" koja je smetnja i regionu. "Umjesto da prinudi Srbiju, da kao protivuslugu za članstvo u Evropskoj uniji prizna nezavisnost Kosova, EU i Vlada Njemačke podržavaju truli kompromis. Beograd nije morao da prizna Kosovo i može pod predsjednikom Vučićem da izbjegne suočavanje sa nedavnom često nasilnom prošlošću i istorijom u bivšoj Jugoslaviji. Može za svoje potrebe i da manipuliše srpskom manjinom na Kosovu i do danas da igra na kartu tobože progonjenih Srba na Kosovu.
Vučićeva "brbena gotovost" - popučistički manevar
To što je Vučić podigao borbenu gotovost policije i vojske na najviši stepen ne bi trebalo da impresionira nikoga – to nije ništa više nego populistički manevar za domaću publiku. Ona podržava Vučića prije svega zato jer su državni mediji kao i provladini revolveraški listovi godinama preplavljeni antiameričkom, antievropskom i proruskom propagandom.
Kosovski premijer Albin Kurti odbija da sprovede zajednicu srpskih opština i gradova, dogovorenu Briselskim sporazumom iz 2013., i dobro je što to radi. Zbog destruktivne uloge koju Beograd godinama ima u upravljanju Srbima koji žive na Kosovu, kosovski Albanci se s pravom boje nemogućnosti vladanja sopstvenom zemljom – onako kako je već paralisana Bosna i Hercegovina. I tamo Moskva i Republika Srpska bojkotuju funkcionisanje zajedničke države koje bi je dovelo bliže demokratiji i Evropskoj uniji. U slučaju Rusije evropska politika je kasnila ali se ipak preorijentisala. U slučaju politike prema Kosovu i Srbiji to do sada – nažalost – nije na vidiku".
I sajt Prvog programa njemačke televizije (ARD) donosi opširniji izvještaj o konfliktu između Beograda i Prištine. U njemu se podrobno objašnjava predistorija sadašnje eskalacije – od registarskih tablica, preko barikada i pucnjave, te reakcija zvaničnog Beograda i Prištine. Na kraju autor Oliver Zos donosi zaključak: "Evropska unija je srpskoj i kosovskoj vladi podastrla "njemačko-francuski prijedlog" za normalizaciju odnosa. U njemu se predlaže da Srbija ne mora da bude prinuđena da prizna nezavisnost Kosova. Ipak, Srbija bi morala da prihvati da Kosovo na svojoj državnoj teritoriji autonomno vrši vlast. Ali izgleda da su ti pokušaji približavanja, zbog mnogih incidenata prethodnih nedjelja, postali daleki cilj".
"Još i prije nego što je srpska vojska stavljena u punu borbenu pripravnost, situacija na Kosovu je bila izuzetno opasna. Na sjeveru Kosova, pretežno naseljenom Srbima, napetost toliko raste već nedjeljama, da se čini da je oružani sukob Albanaca i Srba moguć. Obje strane su učestvovale u eskalaciji. I na jednoj i na drugoj strani su donošene odluke, koje je druga strana shvatala kao provokaciju. Međutim, vidljivo je da prije svega srpski predsjednik Aleksandar Vučić sistematski podgrijeva konflikt. To bi ličilo na njega kada bi on samo htio da igra riskantnu igru moći. Ali nastala je situacija koja lako može da se otme kontroli".
Tenzije na Kosovu – i dalje bez rješenja
Potom autor opominje da Rusija može da izvuče korist iz ovog sukoba: "Požar na području koje je potpuno okruženo teritorijom Evropske unije i NATO-a stvorio bi znatne probleme Zapadu. Sukob na sjeveru Kosova je bez sumnje podstaknut lokalnom dinamikom. Ali nije daleko pretpostavka da Moskva tu vatru pomalo potpaljuje. Zapad sada mora brzo učiniti sve da smiri situaciju. On ima mogućnost uticaja. Naposljetku, Srbija je privredno mnogo više isprepletena sa Evropskom unijom nego sa Rusijom".
Najveći njemački tabloid "Bild" je dao riječ stručnjaku za Balkan sa Lajbnicovog instituta za istraživanje istočne i jugoistočne Evrope Dr. Konradu Klevingu. "Za mene nažalost postoji razlog da se pribojavam moguće eskalacije na sjeveru Kosova. Doduše, kritičari vlasti u Beogradu vide u svemu tome pokušaj odvraćanja pažnje zbog ekonomske krize u zemlji. Ali proglašavanje pune borbene pripravnosti je ipak opasno", rekao je ovaj ekspert za najtiražniji njemački list Bild. Kleving na kraju ukazuje na zanimljiv aspekt načina podizanja borbene gotovosti: "U važnoj tački se, uostalom, pokazuje da su srpske institucije strukturno i idejno u dubokom kontinuitetu sa ratnim devedesetim, pošto puna borbena gotovost važi za vojsku, policiju, žandarmeriju i obavještajnu službu. Svi su prošle noći, odlukom ministra unutrašnjih poslova, stavljeni pod komandu Generalštaba vojske Srbije".
