"Odgovornost za primjenu ovog neustavnog Zakona snosit će oni koji su ga usvojili. Ja nemam namjeru na tome da učestvujem".
Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović 16. decembra potpisao je izmjene Zakona o predsjedniku, koji je ranije u Skupštini usvojila parlamentarna većina, proruskog Demokratskog fronta, Demokrata i pokreta URA premijera Dritana Abazovića.
On je saopćio da je potpisivanje ukaza o primjeni Zakona njegova ustavna obaveza, ali ne i sprovođenje tog Zakona koji je nazvao neustavnim.
Upiranje prstom
"Odgovornost za primjenu ovog neustavnog Zakona snosit će oni koji su ga usvojili. Ja nemam namjeru na tome da učestvujem", rekao je Đukanović precizirajući da ne želi da učestvuje u implementaciji neustavnog Zakona, javlja Radio Slobodna Evropa (RSE).
Po Zakonu koji je potpisao, Đukanović bi trebalo da sprovede konsultacije sa partijama i mandat za sastav nove Vlade dodijeli kandidatu parlamentarne većine.
Ukoliko to odbije i ne predloži mandatara, usvojeni Zakon podrazumijeva da parlamentarna većina preuzme dio njegovih ustavnih ingerencija koje se tiču predlaganja mandatara.
Prethodno se i Đukanović i opozicija na čelu njegovom Demokratskom partijom socijalista usprotivila takvom zakonu ocjenjujući da je u pitanju "ustavni puč".
I preporuka Venecijanske komisije, savjetodavnog tijela Vijeća Evrope, je bila da se Zakon ne usvaja jer se "njime mijenjaju odredbe Ustava".
Evropska unija je od parlamentarne većine tražila da uvaži mišljenje komisije i povuče sporne izmjene Zakona.
Izmjene zakona predložio je proruski Demokratski front (DF), s ciljem da mandat za sastav nove Vlade dobije njihov kandidat Miodrag Lekić.
Izbor mandatara
Nakon što je 20. augusta Vladi Dritana Abazovića izglasano nepovjerenje parlamentarna većina je od Đukanovića tražila da za mandatara predložili Miodraga Lekića što je on odbio da učini jer većina nije u roku dostavila potpisanu podršku ovom zahtjevu.
Parlementarna većina je smatrala da je tim potezom Đukanović prekršio Ustav.
Ustavni Sud, jedina institucija koja je mogla da preispita ustavnost Đukanovićeve odluka od septembra nema kvorum za odlučivanje jer umjesto sedam ima tri sudije.
Većina je onda izglasala izmjene Zakona o predsjedniku kojim ingerenciju predlaganja mandatara preuzima od Đukanovića.
On je odbio da ga proglasi i vratio ga Skupštini na ponovno odlučivanje. Skupština ga je ponovo izglasala 12. decembra pa je po Ustavu Đukanović morao da ga proglasi čime počinje njegova primjena.
Ko je najavljeni kandidat za mandatara?
Lekić je jedini poslanik Demos koji je na izborima u augustu 2020. nastupio je u koaliciji sa Demokratama.
On je na političkoj sceni prisutan je od devedesetih godina prošlog vijeka, kada je bio ministar spoljnih poslova Crne Gore i ambasador Savezne Republike Jugoslavije u Italiji, u vrijeme Slobodana Miloševića.
Nakon diplomatske karijere, na političku scenu vraća se 2012. kao nosilac liste DF na parlamentarnim izborima 2012. i kandidat opozicije na čelu sa DF na predsjedničkim 2013.
Lekić nije glasao za priključenje Crne Gore NATO alijansi 2017. godine, niti je podržao Rezoluciju o osudi agresije Rusije na Ukrajinu iz ove godine.
Putevi izlaska iz krize
Potpisivanjem pomenutog zakona stvaraju pretpostavke za izlazak iz političke krize koju je, izazvao Đukanović ne dajući mandat pobjednicima izbora iz 2020. godine., saopćili su 15.decembra iz Demokratskog fronta.
Crna Gora od 2012. godine pregovara za članstvo u Evropskoj uniji. U tom periodu otvorila je sva poglavlja, a privremeno zatvorila tri.
Partije pobjednice augustovskih izbora proruski Demokratski front , Demokrate i URA, smatraju da imaju stabilnu većinu i žele da Lekić sastavi novu Vladu, koja bi vodila Crnu Goru do izbora 2024. godine.
Opozicija na čelu sa Đukanovićem izlaz vidi u vanrednim parlamentarnim izborima.
