Mandat Vlade bit će oročen na godinu dana, tj. novi izbori za Parlament bit će zajedno sa predsjedničkim izborima na proljeće naredne godine.
Vlada Crne Gore na čelu s Zdravkom Krivolapićem izgleda da broji posljednje dane.
Njen pad izvjestan je u prvim danima februara.
Apostolska Vlada formirana na koncu 2020. godine nije izdržala ni punih 15 mjeseci.
Ostat će još nekih 20-ak dana u tehničkom mandatu, a onda će sadašnji njen potpredsjednik i predjesnik GP URA Dritan Abazović uskočiti u fotelju premijera uz podršku Demokratske partije socijalista Mila Đukanovića u Parlamentu.
Nova Vlada imat će veći broj resora nego što je sada, a kolač će podijeliti URA, (prosrpska) Socijalistička narodna partija i partije nacionalnih manjina- Bošnjaka i Albanaca. Po dubini će biti i DPS, socijaldemokrate (SD) i SDP.
Mandat Vlade bit će oročen na godinu dana, tj. novi izbori za Parlament bit će zajedno sa predsjedničkim izborima na proljeće naredne godine.
DPS indirektno će biti u vlasti, kroz Parlament, ali njihovi ljudi neće biti na pozicijama ministara i ključnih državnih sekretara.
Koncept manjinske vlade nije nepoznat u zapadnim demokratijama, a za Crnu Goru znači jako puno jer će po prvi put vlada imati i Crnogorce i Srbe i Bošnjake i Albance. Po prvi put će Albanac i biti premijer u Crnoj Gori, što znači da ta mala heterogena etnička država dobija "svog Obamu", kako se sve češće može pročitati u crnogorskim medijima.
Nepoznanica je puno, čime će se ta Vlada baviti.
Otvoreni Balkan, temeljeni ugovor sa SPC, izborno zakonodavstvo, ispunjavanje mjerila iz EU agende i zatvaranje poglavlja, odblokiranje rada pravosudnih organa gdje je potrebno 2/3, odnosno 3/5 glasova u Parlamentu.
Dakle, broj od 49 poslanika bi to omogućio.
Za Crnu Goru to je iskorak.
