Dokle podređenost Bošnjaka u raspodjeli javnog novca?

Na društvenim mrežama danas je ponovo aktueliziran opsežan tekst prof. dr. Huseina Muratovića, akademski angažiranog intelektualca iz Bužima, koji se već godinama bavi analizom i kritikovanjem raspodjele javnih prihoda u Bosni i Hercegovini. Objavu je prenio Husein Nanić, uz napomenu da Muratović ne koristi društvene mreže i da je tekst poslao donosiocima odluka još 30. juna 2025. godine – ali bez ikakvog odgovora institucija na svim nivoima.

U uvodu svog teksta Muratović reaguje na nedavnu izjavu zamjenika ministra finansija i trezora BiH Muharema Hasanovića, koji je objavio da Federacija BiH učestvuje u punjenju prihoda od cestarina sa čak 86 posto, ali iz tog istog fonda povlači samo 59 posto. Nasuprot tome, entitet Rs puni budžet sa 14 posto, a povlači 39 posto, dok Brčko distrikt učestvuje sa 0,09 posto, a povlači 2 posto.

„Federacija je na ovom osnovu oštećena za gotovo 26 posto, ali se ne bune čak ni kada se iz novca koji ona dominantno puni plaća dug od 120 miliona maraka firmi ‘Viadukt’, dug koji je stvorila Rs“, piše Muratović. Dodaje da se iz dobiti Centralne banke kupuju skeneri za izbore, „dok se zvaničnici iz Rs-a, koji zapravo i tako žive na teret Federacije, bune i osporavaju svaku odluku koja im ne ide u korist“.

Profesor tvrdi da se radi o „prodavanju magle u rinfuzi“ i postavlja pitanje: „Ima li ikakve granice bezobrazluku i drskosti družine iz Rs?“

Godinama upozorava na nepravdu – bez odgovora institucija

Muratović podsjeća da je posljednjih godina napisao veliki broj javnih analiza u kojima, koristeći zvanične podatke, dokazuje da su Bošnjaci u apsolutno nepovoljnom položaju u raspodjeli prihoda s Jedinstvenog računa Uprave za indirektno oporezivanje BiH – kako na državnom, tako i na federalnom nivou. Dopise je slao kantonima, Federaciji i Vijeću ministara BiH.

Reakcija, kaže, nije bilo nikada – čak ni kada je nadležne upozoravao oštrim, pa i uvredljivim tonom:

„Pitao sam ih ko ih je ovlastio da sa grbače bošnjačke sirotinje finansiraju rasturače države. I rekao im da ne dolaze u Krajinu prodavati otrcane fraze, jer ćemo im onda morati kupiti mini suknje ili mini dimije, pošto se ponašaju kao političari bez kičme.“

Pitanja koja niko ne želi postaviti

Muratović navodi niz konkretnih pitanja, zasnovanih na zvaničnim podacima:

Kako je moguće da Rs uplati 18,18% prihoda, a povuče 34,85% sredstava?

Zašto je među 15 najvećih uplatilaca PDV-a iz Rs samo Banja Luka, dok iz Federacije na toj listi dominiraju Lukavac, Hadžići, Bihać i Visoko – gradovi koji imaju višestruko manju populaciju od pojedinih gradova u Rs?

Kako je moguće da Tuzlanski i Unsko-sanski kanton uplate 846 miliona KM više od Zapadnohercegovačkog kantona, a da ne dobiju nijednu marku za brze ceste ili autoputeve, dok ZHK dobija stotine miliona?

Zašto USK ima “2,5 granična prelaza” prema Hrvatskoj, ali nijedan za robni transport, dok područja zapadne Hercegovine imaju dvocifren broj prelaza – finansiranih iz istog izvora?

Zašto UIO objavljuje detaljne podatke o povlačenju sredstava, ali ne i o uplati Rs u Jedinstveni račun?

Zašto Bošnjaci već 30 godina prepuštaju ključna ministarstva finansija, pravde i vanjske trgovine?

Zašto niko iz akademske zajednice niti institucija nije reagovao na njegove tekstove o tome „zašto se država mora braniti finansijski“ ili kako „USK dovesti u prihvatljiv položaj pri raspodjeli prihoda“?

Profesor naglašava da su podaci koje iznosi dostupni svima, te da „ne postoji nikakva dilema ko je oštećen, a ko favorizovan“.

„Čovićeva družina u fusnoti zove ugroženost – a povlači najviše“

Posebno ističe razlike unutar same Federacije, gdje je, tvrdi, na djelu sistemsko favoriziranje Zapadnohercegovačkog kantona.

Navodi da je ZHK u ukupnim uplatama učestvovao sa samo 4,31%, dok Tuzlanski kanton ima gotovo četiri puta veći iznos uplata – ali povlači neuporedivo manje sredstava.

„Da bi neki Čovićev pristalica bio ravnopravan sa nekim Bošnjakom, on mora biti pet puta u povoljnijoj poziciji“, piše Muratović, podsjećajući da se u Stocu opstruira proširenje mezarja, a u Kiseljaku svira himna Hrvatske „a bošnjački vijećnici stoje mirno“.

„Za njih imam samo jedno pitanje: da li ste dostojni da se zovete ljudi Bosne?“

Dodaje da bi, da je bio prisutan, „otišao na binu, uzeo mikrofon i rekao da pokolj u Ahmićima ne dopušta takvu bezobraštinu“.

Rješenje postoji – ali ga niko ne primjenjuje

Profesor naglašava da raspodjela prihoda od putarina u Federaciji ima jasno utvrđene procente:

kantoni – 51,23%

općine – 8,42%

Federacija – 36,20%

Direkcija za ceste – 3,90%

Kada bi se ti kriteriji poštovali, tvrdi Muratović, ZHK bi bio „u fusnoti“ u odnosu na TK i USK.

„Ali pošto se Bošnjaci u javnim finansijama ponašaju kao Beduini, moguće je da kanton koji uplaćuje 4 posto povlači daleko više od kantona koji uplaćuju četiri puta više“, zaključuje.