Dodikovi kadrovi uradlili i na IDDEEA-u

Ministarstvo komunikacija i transporta BiH i IDDEEA tvrde da je Agencija za zaštitu ličnih podataka izašla iz zakonskih okvira, dok spor otvara pitanje kontrole, nadležnosti i stabilnosti sistema digitalnog identiteta.

Ministarstvo komunikacija i transporta Bosne i Hercegovine i Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA) održali su zajedničku press konferenciju na kojoj su iznijeli stavove o, kako navode, pogrešnim i pravno neutemeljenim rješenjima Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH koja se odnose na IDDEEA-u i Upravu za indirektno oporezivanje BiH.

Kako je istaknuto, cilj obraćanja bio je predstavljanje „potpunih činjenica, pravnog okvira i institucionalnog konteksta“ vezanog za sistem kvalifikovanog elektronskog potpisa.

Iz Ministarstva i IDDEEA-e tvrde da su sporna rješenja Agencije proizvela više ozbiljnih pravnih odstupanja, uključujući ulazak u nadležnosti Ministarstva komunikacija i transporta BiH, pogrešno tumačenje Zakona o ličnoj karti, te donošenje odluka koje su, kako navode, interno pravno kontradiktorne.

„Predmetnim rješenjima učinjena su četiri ozbiljna pravna odstupanja: prvo, ulazak u nadležnost Ministarstva komunikacija i transporta BiH… drugo, izostavljanje primjene člana 18. Zakona o elektronskom potpisu… treće, pogrešno vezivanje pravnog osnova za Zakon o ličnoj karti… i četvrto, donošenje akta čiji su dispozitiv i obrazloženje kontradiktorni“, navedeno je na konferenciji.

Spor se u osnovi vodi oko toga ko ima isključivu nadležnost u oblasti kvalifikovanog elektronskog potpisa, koja je u BiH uređena Zakonom o elektronskom potpisu iz 2006. godine kao lex specialis, te Zakonom o IDDEEA-i iz 2008. godine.

Iz Ministarstva podsjećaju da je članom 20. Zakona o elektronskom potpisu jasno definisan nadzorni organ, dok član 21. propisuje mjere koje taj organ može poduzimati, uključujući i zabranu pružanja usluga ovjerilaca.

„To znači da su pitanja statusa ovjerioca i zakonitosti izdavanja kvalifikovanih elektronskih potvrda isključivo u nadležnosti Ministarstva komunikacija i transporta BiH“, poručeno je.

Također se navodi da je Vijeće ministara BiH već ranije potvrdilo da su vođenje evidencije ovjerilaca i inspekcijski nadzor u isključivoj nadležnosti tog ministarstva, čime se, kako tvrde, dodatno potvrđuje postojeći pravni okvir.

IDDEEA je, prema navodima sa konferencije, upisana u Evidenciju ovjerilaca 15. aprila 2022. godine, nakon što je utvrđeno da ispunjava sve zakonske i tehničke uslove, a od tada je pod stalnim nadzorom nadležnog ministarstva bez utvrđenih nepravilnosti koje bi dovele u pitanje njen status.

Posebna kritika upućena je i na postupanje Agencije za zaštitu ličnih podataka, jer, kako se tvrdi, u svojim rješenjima nije analiziran ključni član 18. Zakona o elektronskom potpisu koji uređuje obradu ličnih podataka u okviru sistema.

„Umjesto analize da li postoji prekomjerna obrada podataka, rješenjima se ulazi u ocjenu zakonitosti samog sistema elektronskog potpisa i statusa ovjerioca, čime se izlazi iz zakonom propisane nadležnosti“, navedeno je.

Iz Ministarstva i IDDEEA-e tvrde i da se u odlukama Agencije pojavljuju unutrašnje pravne kontradikcije između obrazloženja i dispozitiva, što, kako navode, dovodi u pitanje pravnu sigurnost.

U širem političkom kontekstu, na konferenciji je podsjećeno da je sličan slučaj zabilježen i 2024. godine, kada je, kako tvrde, doneseno rješenje kojim je bilo ograničeno izdavanje elektronskog identiteta građanima BiH.

Ovaj put, tvrde, spor se ponovo javlja u trenutku implementacije izbornih tehnologija, uključujući biometrijsku identifikaciju birača i elektronsku obradu rezultata.

„Kada se isti obrazac ponovi dva puta u istom političkom trenutku, javnost ima pravo postaviti pitanja“, poručeno je.

Na kraju je naglašeno da će Ministarstvo i IDDEEA nastaviti insistirati na zaštiti zakonitosti i digitalnog sistema identiteta u BiH, uz poruku da „digitalni potpis mora ostati pod zaštitom države i u okviru zakona Bosne i Hercegovine“.