Pravni spor Milorada Dodika i još deset tužilaca protiv američkih institucija ulazi u novu fazu. Naredni važan datum je 8. septembar, kada bi američka vlada trebala dostaviti konačan odgovor u postupku koji se vodi pred federalnim sudom na Floridi, nakon čega će sudija Jeffrey T. Kuntz moći odlučivati o daljnjoj sudbini tužbe.
Slučaj je posebno zanimljiv jer je pokrenut nakon što su Sjedinjene Američke Države već ukinule sankcije Dodiku, članovima njegove porodice, saradnicima i kompanijama povezanim s njima. OFAC ih je sa sankcijske liste uklonio 29. oktobra 2025. godine, ali Dodik i ostali sada pred američkim sudom pokušavaju osporiti zakonitost ranijih odluka o sankcioniranju i ukloniti njihove preostale posljedice.
Tužba je podnesena 14. aprila ove godine Okružnom sudu Sjedinjenih Američkih Država za Južni distrikt Floride.
U predmetu „Dodik et al. v. United States Department of the Treasury et al.“, pored Milorada Dodika, kao tužioci se pojavljuju Igor Dodik, Nemanja Reljin, Radmila Bojanić, Pavle Ćorović, Danijel Dragičević, Marko Gujaničić, Dijana Milanović, Dalibor Panić i Goran Raković, kao i kompanija SEE Media Research Ltd. registrirana na Kipru.
S druge strane nalaze se američko Ministarstvo finansija, ministar finansija Scott Bessent, Office of Foreign Assets Control (OFAC) i predsjednik Sjedinjenih Američkih Država u službenom svojstvu.
To znači da se ne radi o privatnoj tužbi protiv Donalda Trumpa, nego o sudskom postupku protiv institucija i zvaničnika američke izvršne vlasti.
Američka administracija već je zatražila odbacivanje tužbe. Dodikov pravni tim odgovorio je na taj zahtjev, a 25. augusta podnesena je i izmijenjena i dopunjena tužba.
Prema informacijama dopisnika Federalne televizije iz Vašingtona Ivice Puljića, postupak se sada vraća pred sud 8. septembra, kada se očekuje odgovor američke strane.
Nakon toga sudija Kuntz može zakazati usmenu raspravu ili donijeti odluku o zahtjevu američke administracije da tužba bude odbačena.
Dodikov pravni tim osporava proceduralnu valjanost, činjeničnu osnovu i ustavnu legitimnost ranijih američkih sankcija. Jedno od pitanja koje pokušavaju otvoriti jeste da li je Ministarstvo finansija SAD-a prilikom donošenja odluka djelovalo u skladu sa zakonom.
U javnost je dospio i argument koji se odnosi na korištenje takozvanog „autopena“, uređaja kojim se automatski reproducira predsjednički potpis.
U dokumentaciji koju je američka advokatska firma GS2 Law dostavila Ministarstvu pravde SAD-a u skladu sa Zakonom o registraciji stranih agenata – FARA, navedeno je da će aktivnosti firme uključivati i pokušaj da State Department preispita politiku prema Dodiku. U tom kontekstu spominjana je navodna „nezakonita zloupotreba autopena“ prilikom proširivanja sankcija osobama iz Rs.
Dopunjena tužba otkriva i zbog čega Dodik i ostali nastavljaju postupak iako više nisu na američkoj sankcijskoj listi.
Tužioci tvrde da posljedice sankcija nisu nestale njihovim formalnim ukidanjem. Navode da ih pojedine komercijalne baze podataka i dalje evidentiraju kao osobe koje su ranije bile pod sankcijama te da određene banke odbijaju obnoviti poslovne odnose ili omogućiti pristup ranije blokiranoj imovini.
Zbog toga od suda traže poništavanje ranijih odluka o sankcioniranju i potpuno uklanjanje podataka o njima iz odgovarajućih evidencija OFAC-a.
Traže i da američko Ministarstvo finansija službeno obavijesti privatne i komercijalne provajdere baza podataka o ukidanju sankcija.
U dopunjenoj tužbi zatražena je i nominalna odšteta od jednog dolara za svakog pojedinačnog tužioca zbog navodne povrede njihovih ustavnih prava.
