Naša historijska obaveza je da podržimo Srebrenicu, čitavu podrinjsku regiju i povratnike u cijeloj Bosni i Hercegovini - poručio je u intervjuu za Fenu federalni ministar raseljenih osoba i izbjeglica Nerin Dizdar naglašavajući da će ministarstvo nastaviti ulagati u projekte koji direktno mijenjaju život ljudi na terenu i da se svaki korak planira u skladu s realnim finansijskim tokovima i zakonskim obavezama.
Budžet i finansijski okvir za 2026. godinu
Ministar je istaknuo da vjeruje kako će uskoro biti spreman Nacrt budžeta Federacije za narednu godinu. Naglasio je da ministarstvo poznaje okvir sredstava s kojima raspolaže i da utrošak uvijek planira na osnovu prethodnih godina, uz napomenu da eventualno povećanje zavisi o finansijskim tokovima u 2026. godini.
Dodao je da je sljedeće godine planirana implementacija fiskalizacije, gdje se također nada izglednom povećanju socijalnih izdvajanja.
Zakonska usklađivanja, minimalna plata, penzije i lančani efekti na socijalna davanja
Govoreći o najavljenom povećanju socijalnih izdvajanja, Dizdar je precizirao da postoji zakonska obaveza usklađivanja penzija i minimalne plate, što mora biti provedeno u skladu sa važećim zakonskim propisima. Takva usklađivanja često posljedično povlače povećanja drugih izdvajanja.
- Roditeljima i starateljima izdvajanja se vežu za minimalnu platu, pa je i to poraslo 80 posto na početku ove godine zajedno s rastom minimalne plate, kada je ona porasla na 1.000 KM i ta izdvajanja su porasla - rekao je.
- Samim tim i dječji doplatak, koji je sa 130 porastao na skoro 200 maraka po djetetu - dodao je.
Ministar vjeruje da će doći do značajnijeg povećanja penzija u narednoj godini.
- Mislim da će se Vlada potruditi da, i mimo redovnog usklađivanja koje bi trebalo podrazumijevati rast od nekoliko procenata, dođe do dodatnog povećanja penzije - naveo je.
Na pitanje o povećanju minimalne plate u FBiH krajem ove godine, potvrdio je da je neminovno, da u skladu sa zakonskim propisima, dođe do određenog povećanja u skladu s procentom inflacije.
Javni poziv za obnovu kuća povratnika - kriteriji i prioritet najugroženijih
Ministar je pojasnio da su kriteriji ministarstva za obnovu kuća povratnika sasvim jasni i transparentno posloženi. Prilikom apliciranja, povratničke porodice moraju priložiti najobavezniji dio dokumentacije, prije svega dokaz o povratku i kretanju (da su se vratili na prijašnje mjesto prebivališta), kućnu listu i dokaz o povratku. Dodatni kriteriji uključuju boračku pripadnost, broj članova domaćinstva, socijalni status porodice, kao i broj mladih članova domaćinstva.
- Oni ljudi koji budu imali najviše bodova po svim tim kriterijima bivaju najviše rangirani i imaju prioritet u realizaciji - istaknuo je Dizdar.
Obrazovna podrška povratničkoj djeci i najavljena direktna pomoć studentima
Osvrćući se na objavljenu listu sufinansiranja prijevoza učenika povratnika za školsku godinu 2025-2026., Dizdar je naglasio da se sredstva uplaćuju direktno na žiro račune djece odnosno njihovih roditelja (za osnovce i srednjoškolce).
- U toku sedmice smo objavili konačnu listu i uplata 400 KM će biti potpuno transparentno, direktno uplaćena na račun tih porodica - rekao je, naglasivši novi nivo transparentnosti i potpunu demokratizaciju utroška sredstava "gdje ljudi doslovno na svojim džepovima" vide podršku.
Dizdar je podvukao da je ovo prvi put u mandatu Vlade da djeca povratnici u Federaciji imaju mogućnost ostvariti ovaj benefit, te da se prvi put na području cijele Bosne i Hercegovine realiziraju projekti podrške djeci osnovnoškolskog i srednjoškolskog uzrasta kao i studentima.
- Uskoro ćemo raspisati javni poziv za studente, gdje očekujemo da ćemo po studentu izdvojiti između 1.000 i 1.200 KM - dodao je, uz poruku da će "svaki aplikant koji zadovolji uvjete, a radi se o povratničkoj djeci koja studiraju, ostvariti to pravo i novac će mu se uplatiti na žiro račun."
Podrška zapošljavanju povratnika u oba entiteta
Ministar je podsjetio da je prošle godine ministarstvo osiguralo sredstva za očuvanje radnih mjesta povratnika na području cijele Bosne i Hercegovine, ne samo entiteta Rs, i da su provedena dva javna poziva.
- Veća sredstva izdvajamo za zaposlene povratnike u entitetu Rs, jer je Federacija razvijeniji entitet, ljudi imaju dodatne mehanizme ostvarenja svojih prava - pojasnio je.
- Veća sredstva smo izdvojili za zaposlene povratnike u Rs-u, oko 1.850 KM po zaposlenom povratniku, dok je u Federaciji taj iznos nešto niži - rekao je, naglasivši da ministarstvo nije vršilo nikakvu selekciju.
- Svaki poslodavac koji zaposli povratnika ostvaruje ovo pravo, uplaćuju mu se sredstva, a on je dužan najmanje deset posto uplaćenih sredstava direktno uplatiti povratniku kao dodatak na njegove lične prihode - pojasnio je.
Dizdar je objasnio da korist od projekta ostaje direktno zaposlenim povratnicima i poslodavcima koje žele podržati i ohrabriti da nastave zapošljavati povratnike.
- Taj smo projekat realizirali na području cijele BiH, na području entiteta Rs smo ga realizirali dva puta - rekao je.
- Kada smo prvi put oglasili taj javni poziv, veliki broj poslodavaca nije aplicirao, nisu znali, jer se i to prvi put realizira. Imali smo upite da li planiramo ponovo, pa smo i ove godine raspisali da niko ne bi bio izostao. Zaista ne vršimo nikakvu selekciju. Bitno je da ljudi zapošljavaju povratnike, a od nas dobijaju ta sredstva - rekao je Dizdar za FENU.
Stanje u povratničkim sredinama
Kada je riječ o uvjetima i životnim navikama stanovništva u povratničkim mjestima, Dizdar je ocijenio da stanje zavisi od sredine.
- Kad dođete u Janju, stanje je ohrabrujuće. Veliki broj povratnika, koji su se potpuno integrirali u svoju matičnu zajednicu. Veliki broj uspješnih poduzetnika - rekao je.
- Međutim, u drugim krajevima, kao što je istočna Hercegovina, gdje je manji broj povratnika, i gdje, nažalost, postoje određeni incidenti, ljudi žive više u strahu nego u radosti - istaknuo je.
Tim ljudima je, kako je naveo, potrebna dodatna pomoć i podrška, zbog čega je u mandatu vlade ustanovljena besplatna pravna pomoć povratnicima.
Podsjetio je da entitet Rs pokušava legalizirati otete zemlje povratnika, te da je u saradnji s realizatorima projekta "Moj Grunt", ministarstvo osiguralo pravnu pomoć i vratilo više od 1.000 dunuma zemlje povratnicima koja je bila oduzeta od institucija Rs, nastavljajući pružati podršku i drugima.
Ministar je nabrojao nekoliko eksponiranih slučajeva incidenata - u mjestu Meljine na području općine Sokolac, slučaj Bahrudina Guše iz Višegrada gdje je podignuta optužnica protiv počinioca, slučaj Osmana Mehanovića, kojeg su pretukli odrasli i maloljetnici, a počinioci su već osuđeni.










