Direktne strane investicije u Bosni i Hercegovini tokom prvih devet mjeseci prošle godine iznosile su 1,050 milijardi KM, što je za skoro 350 miliona KM manje nego u istom periodu prethodne godine, pokazuju podaci Centralne banke BiH. Riječ je o značajnom padu koji potvrđuje dugogodišnji trend nestabilnih i nedovoljnih stranih ulaganja u domaću ekonomiju.
Prema strukturi ulaganja, najveći dio stranog kapitala i dalje dolazi kroz reinvestiranu dobit postojećih kompanija, dok je udio novih greenfield investicija ostao ograničen. To ukazuje na činjenicu da strani investitori koji već posluju u BiH nastavljaju rad, ali da interes za potpuno nove projekte slabi.
Najviše investicija zabilježeno je u sektorima finansijskog posredovanja, trgovine, prerađivačke industrije i nekretnina. Bankarski sektor tradicionalno privlači značajan dio stranog kapitala, ali se taj trend ne prelijeva u dovoljnoj mjeri na industrijsku proizvodnju, energetiku ili izvozno orijentisane djelatnosti. Ulaganja u infrastrukturu i energetiku ostaju ispod potencijala, uprkos čestim najavama velikih projekata.
Kada je riječ o porijeklu kapitala, među najvećim investitorima i dalje su zemlje Evropske unije, prije svega Austrija, Njemačka, Hrvatska i Slovenija, kao i Srbija i Turska. Međutim, ukupni obim ulaganja iz većine ovih zemalja manji je nego godinu ranije, što dodatno potvrđuje smanjenje investicionog zamaha.
Ekonomisti pad direktnih stranih investicija povezuju s više faktora. Jedan od ključnih problema je politička nestabilnost i dugotrajne institucionalne blokade, koje stvaraju neizvjesnost i povećavaju rizik za investitore. Česte političke krize, neujednačene poruke vlasti i izostanak jasne razvojne strategije negativno utiču na percepciju BiH kao investicione destinacije.
