Handelsblatt, pak, najavljuje da u Uniji "sazrijeva svijest da se zapadni Balkan, a naročito Putinovim nasrtajima ugrožena BiH, iz geopolitičkih razloga što prije moraju primiti u EU".
Diplomatski krugovi u Evropskoj uniji "sada razmatraju brzu implementaciju ciljanih sankcija – uključujući i blokiranje Swiftovih podataka.
Visoki predstavnik hristian Schmidt bi takođe mogao da suspendirati Dodika, ali i institucije Republike Srpske, kako bi sprečio preduzimanje koraka za proglašenje nezavisnosti", piše Adelheid Wolf u austrijskom listu Der Standard.
Ovrćući se na jučerašnji Dodikov performans u Predsjedništvu BiH, kada je napustio sjednicu, ona ističe da se ubrzano topi podrška koju je politički lider bosanskih Srba imao među nekim državama EU, posebno Hrvatskoj i Mađarskoj.
"Diplomate danima upozoravaju da će i Rusija priznati Republiku Srpsku kao nezavisnu državu, te da da bi Dodik situaciju u Ukrajini mogao iskoristiti za svoj projekat secesije.
Dodik je posljednjih dana govorio o "histeriji zapadnih partnera" u vezi sa odnosom prema Rusiji i Ukrajini.
"Nisam ni na strani Ukrajine ni na strani Rusije, ali sada je jasno zašto su pokušali prodati oružje Ukrajini 2014. godine", objasnio je on.
Der Standard piše i da su dvojica nekadašnjih visokih predstavnika, Christian Schwarz-Schilling i Valentin Inzko u pismima pozvali NATO i EU da odlučno djeluju u BiH.
Handelsblatt, pak, najavljuje da u Uniji "sazrijeva svijest da se zapadni Balkan, a naročito Putinovim nasrtajima ugrožena BiH, iz geopolitičkih razloga što prije moraju primiti u EU.
Blokiranje prijema novih članica na putu je da postane prošlost.
U zajedničkom tekstu Eve Fischer, Christopher Herwatz i Anis Mičijević prenose da "nakon ruskog napada na Ukrajinu, zagovornici proširenja EU vide mogućnosti za intenzivnije pregovore sa postojećim kandidatima za članstvo. Nekoliko zemalja zapadnog Balkana godinama se bore za članstvo u međunarodnoj zajednici", navode oni.
Citiraju i brojne zvaničnike iz EU i regiona koji upozoravaju da su se okolnosti bitno promijenile, da Putin ne odustaje od destabiliziranja Evrope i Zapada općenito, te da se mora djelovati.
"Zapadni Balkan mogao bi biti sljedeća meta ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Pored Srbije, koja je već veoma proruski orijentirana, posebno se radi o Bosni i Hercegovini, najkrhkijoj državi zapadnog Balkana.
Tamo Moskva podržava političare koji dodatno ugrožavaju ionako poljuljanu stabilnost zemlje, poput Milorada Dodika, člana tročlanog Predsjedništva Bosne i Hercegovine, koji se zalaže za otcjepljenje Republike Srpske.
Područje naseljeno pretežno srpskim stanovništvom jedna je od dvije sastavnice države Bosne i Hercegovine, uz Federaciju Bosne i Hercegovine, a po površini zauzima oko polovinu BiH.
U Bosni i Hercegovini sebe vide iza Ukrajine kao drugu frontu moguće konfrontacije sa Rusijom", upozorava europarlamentarac Zelenih Romeo Franz. Najveći Dodikov saveznik je Putin. "EU mora razumjeti ovu vezu i djelovati odmah", napisao je on na Twitteru.
