"Schmidt je gotovo isključivo stao na stranu hrvatskog nacionalističkog HDZ-a i, na kraju izbornog dana 2. oktobra 2022. godine, retroaktivno je izmijenio izborni zakon i ustav Federacije u korist glavnih etnonacionalističkih stranaka. To je učinio kako bi HDZ-u, koji je blisko povezan s vladom susjedne Hrvatske, dao još moćniju poziciju".
Mjesecima je smatran "hromim patkom", političarem koji više nije imao stvarnu političku moć jer ga SAD više nisu podržavale. Godinama se suočavao s teškim kritikama u Bosni i Hercegovini. Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu, bivši njemački ministar poljoprivrede CSU-a Christian Schmidt, sada je izvukao posljedice i podnio ostavku nakon pet godina. Neki su ovaj korak očekivali i ranije. Ali Schmidt se smatra tvrdoglavim.
Nijemac Christian Schmidt je sada podnio ostavku, piše autrijski dnevni list Der Standard.
Posljednjih sedmica, Schmidt je bio pod sve većim pritiskom američke vlade, koja je od njega zahtijevala da razjasni pitanje državnog vlasništva. Kada je Donald Trump došao na vlast 2025. godine, američka politika u Bosni i Hercegovini se potpuno promijenila. Novi transakcijski pristup u potpunosti ima za cilj uspostavljanje američke energetske dominacije na Balkanu - na primjer, kompanije s bliskim vezama s Trumpom gradit će plinovod u Bosni i Hercegovini. Planovi također uključuju plinske elektrane za proizvodnju električne energije, ulaganja u aerodrome i vađenje kritičnih sirovina.
Da bi se američki planovi za plinovod proveli u djelo, prvo se moraju razjasniti pitanja vlasništva, budući da plinovod prolazi preko državnog zemljišta. O tome je izvijestio STANDARD. Međutim, Schmidt je odbio iskoristiti svoj autoritet da to učini za Amerikance. Prema pisanju medija Istraga , Schmidtu su američki predstavnici naknadno zaprijetili sankcijama ako ne podnese ostavku na mjesto visokog predstavnika.
Politika za HDZ
Čak i pod administracijom američkog predsjednika Joea Bidena, Schmidt je smatran "američkom marionetom". U to vrijeme, on i bivši američki ambasador Michael Murphy poduzeli su brojne dalekosežne korake u Sarajevu, čime su izazvali neodobravanje delegacije EU, koja i sama želi igrati odlučujuću ulogu.
Schmidt je gotovo isključivo stao na stranu hrvatskog nacionalističkog HDZ-a i, na kraju izbornog dana 2. oktobra 2022. godine, retroaktivno je izmijenio izborni zakon i ustav Federacije u korist glavnih etnonacionalističkih stranaka. To je učinio kako bi HDZ-u, koji je blisko povezan s vladom susjedne Hrvatske, dao još moćniju poziciju.
Kao rezultat pravnog haosa koji su stvorile njegove promjene, Schmidt je čak suspendovao ustav federalne regije na 24 sata u aprilu 2023. godine kako bi na vlast doveo vladu koju žele SAD.
Schmidt je bio prvi visoki predstavnik protiv kojeg su građani Sarajeva izašli na ulice. Opozicione stranke SDA i Demokratska fronta žestoko su ga kritikovale, dok su ga vladajuće stranke, kojima je pomogao da dođu na vlast, podržale.
Nova osovina između Dodika i Trumpa
Posljednjih godina, Schmidt je, zajedno s Murphyjem, pokušao ukloniti bosansko-srpskog separatistu i ekstremistu Milorada Dodika, koji je Schmidta smatrao svojim zakletim neprijateljem i to iskorištavao za vlastitu političku korist. Dodik je Schmidta nazvao "turistom" u Bosni i Hercegovini. Istakao je da Schmidtovo imenovanje nije potvrdilo Vijeće sigurnosti UN-a zbog protivljenja Rusije.
Plan da se riješi Dodika doveo je do toga da je Schmidt u julu 2023. godine izmijenio krivični zakon, kriminalizirajući neprovođenje njegovih uredbi. Dodik je na kraju 2025. godine osuđen na šestogodišnju zabranu političkog djelovanja i prisiljen je podnijeti ostavku na mjesto predsjednika Republike Srpske zbog svojih neustavnih postupaka. Međutim, ostao je na čelu najjače stranke bosanskih Srba, SNSD-a, i dalje drži značajnu moć. Stoga je Schmidtov i Murphyjev plan propao.
Kada je Murphy napustio zemlju nakon završetka Bidenove administracije, Schmidt je ostao bez saveznika. Već je otuđio mnoge države EU, a bez SAD-a bio je nemoćan. Ubrzo nakon toga, dugogodišnje američke sankcije protiv Dodika su također ukinute jer je udovoljio interesima nove Trumpove administracije. Dodik je dugo pozivao na Schmidtovu ostavku.
Prema bosanskim medijima, Schmidtov odlazak je također dogovoren između Dodikovog režima i nove vlade u Washingtonu. SAD također vrši pritisak za potpuno zatvaranje ureda visokog predstavnika, koji je stvoren nakon rata kako bi nadgledao mirovni sporazum.
Istraga je u ponedjeljak izvijestila da se italijanski diplomata Antonio Zanardi Landi, trenutni ambasador Suverenog malteškog vojnog reda, razmatra za Schmidtovog nasljednika. Schmidt je zatražio od nadležnog Vijeća za implementaciju mira da pokrene postupak za imenovanje njegovog nasljednika.
U Bosni i Hercegovini, Schmidt je bio prvenstveno poznat po svojoj oholosti. Godine 2022. najavio je da će brzo ispuniti uslove za zatvaranje Ureda visokog predstavnika. To se do danas nije dogodilo – jedan od najvažnijih uslova je razjašnjenje pitanja državne imovine, što se sada pokazalo kao njegov pad.
Prošle godine je ponovo dospio na naslovnice. "Postigao je" - opet zajedno s HDZ-om - intervencijom na Evropskom sudu za ljudska prava, poništavanje presude koja bi omogućila ustavni amandman. Ovaj amandman bi transformirao Ustav, koji trenutno dijeli ljude u tri etničke grupe, u ustav zasnovan na egalitarnim građanskim principima. Oni Bosanci koji žele evropsku, građansku državu, a ne etnodržavu, bili su još više razočarani Schmidtom.
Schmidt je također dao neke pozitivne doprinose: na primjer, poboljšao je transparentnost izbora. Čovjek koji je došao na vlast na prijedlog tadašnje njemačke kancelarke Angele Merkel prvih je nekoliko godina u Bosni i Hercegovini nazivan "američkim čovjekom" zbog svoje ovisnosti o njima. Sada su ga Amerikanci svrgnuli.
