Split, s druge strane, za prvo dijete isplaćuje tek 265 eura, ali se za treće i svako sljedeće dijete podrška penje na 7.300 eura.
Općina Sali na Dugom otoku i ove godine je rekorder po podrškama za novorođenčad s gotovo 8.000 eura za prvo dijete, dok je Vir s 26.000 eura za peto dijete rekorder u toj kategoriji, pokazuje pregled demografskih mjera u Hrvatskoj za 2026. godinu koji otkriva velike razlike među hrvatskim gradovima i općinama.
Pregled demografskih mjera za 2026. godinu objavilo je Ministarstvo demografije i useljeništva, koje podatke prikuplja već osmu godinu zaredom.
Ovogodišnji pregled je najkompletniji do sada jer su podatke dostavile sve 576 jedinice lokalne i regionalne samouprave. Prošle godine to nije učinilo njih šest.
Vrh liste gotovo isti: Sali, Ražanac, Povljana...
Vrh liste ostao je gotovo nepromijenjen u odnosu na 2025. godinu. Najveću jednokratnu podršku za prvo dijete, čak 7.963 eura, i dalje isplaćuje općina Sali na Dugom otoku. Slijede općina Ražanac kod Zadra, koja isplaćuje 7.000 eura, te Povljana i Kolan na Pagu s po 3.000 eura. Među gradovima najizdašniji je Imotski s podrškom od 2.500 eura.
Sali i Ražanac prednjače i kada je riječ o drugom djetetu, sa 7.963 odnosno 7.000 eura. Slijede Povljana sa 6.000 eura, Imotski s 5.000 eura te Kolan i Pašman s po 4.000 eura, prenosi Hina.
Kod trećeg djeteta rekorderi su Imotski i Novska, koji roditeljima isplaćuju po 10.000 eura. Odmah iza njih nalaze se Stari Grad s 9.310 eura, općina Lovreć kraj Imotskog s 9.290 eura te Povljana na Pagu s 9.000 eura.
Za četvrto dijete najviše daje Vela Luka, 13.300 eura, a slijedi Vir s 13.000 eura. Po 10.000 eura za četvrto dijete isplaćuju Imotski, Novska i Biograd na Moru.
Apsolutni rekorder po podršci za peto i svako sljedeće dijete je Vir, gdje roditelji mogu dobiti čak 26.000 eura. Slijede Pašman s 14.000 eura, Vela Luka s 13.300 eura, Bol s 12.000 eura te Biograd na Moru s 11.000 eura. Po 10.000 eura za peto dijete isplaćuju i Novska i Imotski.
Na drugom kraju liste nalazi se 14 jedinica lokalne i područne samouprave, četiri manje nego prošle godine, koje uopće ne isplaćuju jednokratnu novčanu podršku za rođenje djeteta.
Od kantona (županija) to su Brodsko-posavski, Istarski, Koprivničko-križevački, Ličko-senjski, Međimurski, Primorsko-goranski, Varaždinski, Virovitičko-podravski i Vukovarsko-srijemski. Prošle godine na tom spisku bili su i Dubrovačko-neretvanski, Sisačko-moslavački i Šibensko-kninski kanton te općina Peteranec.
Od 1. januara ove godine Dubrovačko-neretvanski kanton uveo je podršku od hiljadu eura za svako novorođeno dijete, za šta je u budžetu osigurao milion eura. Novčanu pomoć u istom iznosu za treće i svako sljedeće dijete rođeno od 1. januara 2026. dodjeljuje i Šibensko-kninski kanton.
Novčane podrške za rođenje djece i dalje ne isplaćuju općine Donji Vidovec, Kotoriba, Mala Subotica, Orehovica i Petrijanec.
Među četiri najveća hrvatska grada najveću jednokratnu podršku za prvo dijete daje Zagreb, i to 800 eura. Međutim, Zagreb taj iznos ne povećava s brojem djece, pa roditelji za svako dijete dobijaju isti iznos. Sličan model primjenjuje i Osijek, koji za svako dijete isplaćuje po 700 eura. Rijeka daje 660 eura za prvo dijete, 850 eura za drugo te 1.225 eura za treće i svako sljedeće dijete.
Split, s druge strane, za prvo dijete isplaćuje tek 265 eura, ali se za treće i svako sljedeće dijete podrška penje na 7.300 eura.
Visoke podrške ne znače nužno i najbolju demografsku sliku. Posljednji podaci Državnog zavoda za statistiku za 2024. godinu pokazuju da najveći vitalni indeks, koji pokazuje koliko se djece rodi na 100 umrlih osoba, u Hrvatskoj ima Podstrana (201,5) pored Splita, zatim Imotski (155,1), općina Zmijavci pored Imotskog (153,8), općina Đulovac u Bjelovarsko-bilogorskom kantonu (147,1) i Solin (136,3).
Podstrana nije među rekorderima po naknadama za novorođenčad, dok je Imotski istovremeno u samom vrhu i po vitalnom indeksu i po visini podrške za novorođenu djecu. Zmijavci i Đulovac također imaju veoma visoke vitalne indekse, iako njihove podrške nisu među rekordnima.
Najniži vitalni indeks, gdje na 100 umrlih dolazi tek nekoliko rođenih, bilježi Biskupija u Šibensko-kninskom kantonu (2,9), s jednim rođenim djetetom u 2024. godini na 35 umrlih. Slijede Ervenik (5,0), Lećevica (7,7) te Lokve (10,0) i Mrkopalj (10,0) u Gorskom kotaru.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, od 2011. do 2024. godine broj živorođene djece pao je s 41.197 na 32.069, odnosno za 9.128 djece ili oko 22 posto.
U istom periodu prirodni pad stanovništva gotovo se udvostručio, s 9.822 na 19.011 stanovnika, iz čega proizlazi da Hrvatska dnevno gubi oko 52 stanovnika, odnosno oko 19 hiljada stanovnika godišnje. Broj umrlih je pritom relativno stabilan i iznosi oko 51 hiljadu godišnje.
