Demografski krah Hrvatske: Zemlja dnevno gubi 52 stanovnika

Od kantona (županija) to su Brodsko-posavski, Istarski, Koprivničko-križevački, Ličko-senjski, Međimurski, Primorsko-goranski, Varaždinski, Virovitičko-podravski i Vukovarsko-srijemski. Prošle godine na tom spisku bili su i Dubrovačko-neretvanski, Sisačko-moslavački i Šibensko-kninski kanton te općina Peteranec.

Od 1. januara ove godine Dubrovačko-neretvanski kanton uveo je podršku od hiljadu eura za svako novorođeno dijete, za šta je u budžetu osigurao milion eura. Novčanu pomoć u istom iznosu za treće i svako sljedeće dijete rođeno od 1. januara 2026. dodjeljuje i Šibensko-kninski kanton.

Novčane podrške za rođenje djece i dalje ne isplaćuju općine Donji Vidovec, Kotoriba, Mala Subotica, Orehovica i Petrijanec.

Među četiri najveća hrvatska grada najveću jednokratnu podršku za prvo dijete daje Zagreb, i to 800 eura. Međutim, Zagreb taj iznos ne povećava s brojem djece, pa roditelji za svako dijete dobijaju isti iznos. Sličan model primjenjuje i Osijek, koji za svako dijete isplaćuje po 700 eura. Rijeka daje 660 eura za prvo dijete, 850 eura za drugo te 1.225 eura za treće i svako sljedeće dijete.

Split, s druge strane, za prvo dijete isplaćuje tek 265 eura, ali se za treće i svako sljedeće dijete podrška penje na 7.300 eura.

Visoke podrške ne znače nužno i najbolju demografsku sliku. Posljednji podaci Državnog zavoda za statistiku za 2024. godinu pokazuju da najveći vitalni indeks, koji pokazuje koliko se djece rodi na 100 umrlih osoba, u Hrvatskoj ima Podstrana (201,5) pored Splita, zatim Imotski (155,1), općina Zmijavci pored Imotskog (153,8), općina Đulovac u Bjelovarsko-bilogorskom kantonu (147,1) i Solin (136,3).

Podstrana nije među rekorderima po naknadama za novorođenčad, dok je Imotski istovremeno u samom vrhu i po vitalnom indeksu i po visini podrške za novorođenu djecu. Zmijavci i Đulovac također imaju veoma visoke vitalne indekse, iako njihove podrške nisu među rekordnima.

Najniži vitalni indeks, gdje na 100 umrlih dolazi tek nekoliko rođenih, bilježi Biskupija u Šibensko-kninskom kantonu (2,9), s jednim rođenim djetetom u 2024. godini na 35 umrlih. Slijede Ervenik (5,0), Lećevica (7,7) te Lokve (10,0) i Mrkopalj (10,0) u Gorskom kotaru.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, od 2011. do 2024. godine broj živorođene djece pao je s 41.197 na 32.069, odnosno za 9.128 djece ili oko 22 posto.

U istom periodu prirodni pad stanovništva gotovo se udvostručio, s 9.822 na 19.011 stanovnika, iz čega proizlazi da Hrvatska dnevno gubi oko 52 stanovnika, odnosno oko 19 hiljada stanovnika godišnje. Broj umrlih je pritom relativno stabilan i iznosi oko 51 hiljadu godišnje.