Darijana Filipović veliča UZP

politicki.ba

Presudom je utvrđeno da je krajnji cilj UZP-a bio trajno uklanjanje i etničko čišćenje bošnjačkog (muslimanskog) stanovništva s teritorije koju je "Herceg-Bosna" proglasila svojom.

Kandidatkinja HDZ-a BiH za članicu Predsjedništva Bosne i Hercegovine Darijana Filipović oglasila se povodom 33. godišnjice osnivanja "Hrvatske Republike Herceg-Bosne", navodeći da se hrvatski narod u BiH tada suočio s pitanjem opstanka.

„Prije trideset i tri godine hrvatski se narod u Bosni i Hercegovini našao u sudbonosnim vremenima, kada je bio ugrožen njegov opstanak na vlastitim ognjištima. Bila su to vremena u kojima nije bilo prostora za laka pitanja i jednostavne odluke“, navela je Filipović.

Ona tvrdi da je tada pred hrvatskim narodom bilo pitanje hoće li o njegovoj sudbini odlučivati drugi ili će, kako je navela, odgovornost preuzeti u svoje ruke.

"'Hrvatska Republika Herceg-Bosna" nije nastala u miru i sigurnosti, nego usred rata kao odgovor na odbranu opstojnosti svoje domovine“, poručila je Filipović.

Dodala je da se okolnosti danas razlikuju, ali da pitanje opstanka vidi zamijenjeno pitanjem ravnopravnosti.

"Ono što je nekoć bilo pitanje opstanka danas je pitanje ravnopravnosti, a odgovornost je prešla na naraštaj koji danas odlučuje i generacije koje dolaze", navela je kandidatkinja HDZ-a BiH.

Filipović je u objavi posebno odala počast pripadnicima Hrvatskog vijeća obrane.

"Na ovaj se dan s poštovanjem sjećamo svih hrvatskih branitelja koji su kroz Hrvatsko vijeće obrane u prijelomnim trenucima bili spremni ostaviti svoje porodice i otići u borbu za našu slobodu“, napisala je.

Prisjetila se i poginulih, poručivši da im duguju „vječni pokoj i trajnu zahvalnost“.

„Neka je vječni pokoj i naša trajna zahvalnost svima koji su dali svoje živote za opstanak hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini“, navela je Filipović.

Na kraju je poručila:

„Ono što su oni obranili, mi danas živimo. Ono što su oni utemeljili, mi nosimo u budućnost.“

Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u Hagu donio je pravosnažnu presudu 29. novembra 2017. godine u predmetu Prlić i drugi, kojom je utvrđeno da je "Hrvatska Republika Herceg-Bosna" ("HRHB") bila dio šireg Udruženog zločinačkog poduhvata (UZP).

Sud je ustanovio da "HRHB" nije bila samostalna odbrambena inicijativa, već političko-vojni projekt sa ciljem uspostavljanja hrvatskog entiteta u granicama Banovine Hrvatske iz 1939. godine, te njegovog pripajanja Republici Hrvatskoj ili bliskog povezivanja s njom.

Presudom je utvrđeno da je krajnji cilj UZP-a bio trajno uklanjanje i etničko čišćenje bošnjačkog (muslimanskog) stanovništva s teritorije koju je "Herceg-Bosna" proglasila svojom.

Zločini nisu bili pojedinačni incidenti, već rezultat sistematske planirane kampanje koja je uključivala ubistva, deportacije, proizvoljna hapšenja, zlostavljanja u logorima (Heliodrom, Dretelj, Gabela), protjerivanje i uništavanje imovine.

Haški tribunal je presudio da je u UZP-u učestvovalo i tadašnje rukovodstvo Republike Hrvatske, na čelu s predsjednikom Franjom Tuđmanom, ministrom odbrane Gojkom Šuškom i generalom Jankom Bobetkom.

Zbog direktne vojne intervencije i kontrole koju je Zagreb ostvarivao nad Hrvatskim vijećem odbrane (HVO), sukob između HVO-a i Armije RBiH okarakterisan je kao međunarodni oružani sukob (agresija Hrvatske na BiH).

Čelnici političke i vojne strukture "Herceg-Bosne" i HVO-a pravosnažno su osuđeni za zločine protiv čovječnosti, kršenje zakona i običaja ratovanja te teške povrede Ženevskih konvencija:

- Jadranko Prlić (predsjednik "Vlade HRHB") – 25 godina zatvora

- Bruno Stojić (načelnik Odjela odbrane HVO-a) – 20 godina zatvora

- Slobodan Praljak (načelnik Glavnog stožera HVO-a) – 20 godina zatvora

- Milivoj Petković (načelnik Glavnog stožera HVO-a) – 20 godina zatvora

- Valentin Ćorić (načelnik Uprave vojne policije HVO-a) – 16 godina zatvora

- Berislav Pušić (šef Kancelarije za razmjenu zarobljenika) – 10 godina zatvora

Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.