Vojin Mijatović poručio DF-u i SBiH-u: Vaš tata i šef je Bakir Izetbegović, on odlučuje o vašoj sudbini ne mi
Početna/Vijesti/BiH
BiH

Darijana Filipović odgovorila na pitanje da li će sa Željkom Cvijanović pomilovati Dodika

Redakcija Mostar

Iako je u javnosti posljednjih mjeseci bilo sve više spekulacija o mogućnosti da se Dodik, nakon pravosnažne presude Suda BiH, vrati na neku od najviših funkcija u entitetskoj vlasti, Filipović tvrdi da takav dogovor ne postoji i da pomilovanje ne može biti predmet političke trgovine.

Novoizabrana članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine Darijana Filipović (HDZ) odbacila je tvrdnje o navodnom dogovoru lidera HDZ-a BiH Dragana Čovića i predsjednika Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika o pomilovanju ovog bivšeg predsjednika bosanskohercegovačkog entiteta Rs.

Iako je u javnosti posljednjih mjeseci bilo sve više spekulacija o mogućnosti da se Dodik, nakon pravosnažne presude Suda BiH, vrati na neku od najviših funkcija u entitetskoj vlasti, Filipović tvrdi da takav dogovor ne postoji i da pomilovanje ne može biti predmet političke trgovine.

Govoreći za Dnevnik D Federalne televizije, Filipović je sinoć, 29. oktobra, kazala da je informacije o navodnom dogovoru prvi put pročitala u medijima, ocijenivši ih kao politički spin tokom predizborne kampanje: "Taj dogovor ne postoji. Nije ni postojao. Prvi put sam to pročitala u medijima i doživjela kao politički spin u kampanji. Što se tiče instituta pomilovanja, on ne smije niti će biti predmet političke trgovine. To je vrlo jasan mehanizam koji je određen zakonom."

Podsjetimo, priča o mogućem pomilovanju Milorada Dodika intenzivirala se krajem augusta, kada je portal Istraga.ba objavio informacije o navodnom predizbornom dogovoru Čovića i Dodika. Prema tim navodima, plan je bio da, ukoliko Željka Cvijanović i Darijana Filipović budu izabrane u Predsjedništvo BiH, nakon konstituisanja novog saziva tog tijela bude pokrenut postupak Dodikovog pomilovanja. Isti scenario predviđao je da se Dodik nakon toga vrati u izvršnu vlast Rs-a, odnosno preuzme funkciju predsjednika entitetske vlade.

U središtu priče je pravosnažna presuda Suda BiH iz juna 2025. godine, kojom je Dodik osuđen na godinu zatvora zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta. Uz zatvorsku kaznu izrečena mu je i mjera zabrane političkog djelovanja u trajanju od šest godina. Apelaciono odjeljenje Suda BiH odbilo je žalbe odbrane i Tužilaštva BiH 12. juna 2025. godine, čime je presuda postala pravosnažna.

Dodik je izbjegao odlazak u zatvor tako što mu je Sud BiH, na zahtjev odbrane, jednogodišnju zatvorsku kaznu zamijenio novčanom. U augustu 2025. uplatio je 36.500 KM, odnosno 100 KM za svaki dan zatvorske kazne. Međutim, zamjena zatvorske kazne novčanom nije ukinula šestogodišnju zabranu obavljanja dužnosti niti druge pravne posljedice pravosnažne osude. Zakon o pomilovanju BiH predviđa da Predsjedništvo BiH može dati pomilovanje za krivičnopravne sankcije koje je izrekao Sud BiH, ali i za određene pravne posljedice osude. To, između ostalog, podrazumijeva mogućnost ukidanja ili skraćivanja mjere zabrane, ali takva odluka, međutim, ne bi značila poništavanje presude niti utvrđivanje da osuđena osoba nije kriva.

Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.