Vladi premijera Crne Gore Zdravka Krivokapića danas će, tačno godinu i dva mjeseca nakon njenog formiranja, biti izglasano nepovjerenje u parlamentu, pišu Vijesti.me.
Za smjenu prve vlade izabrane nakon trodecenijske vlasti Demokratske partije socijalista (DPS) glasat će najmanje 44 poslanika opozicije i vladajuće koalicije “Crno na bijelo” (GP URA i CIVIS) - tri više nego što je potrebno da bi Krivokapićev kabinet “pao”.
Šef poslaničkog kluba GP URA Miloš Konatar rekao je sinoć na TV Vijesti da će Vladu danas podržati samo 11 poslanika.
Prethodnih sedmica spekuliralo se da bi podršku “rušenju” Vlade mogli dati i poslanici Socijalističke narodne partije (SNP), ali je lider te stranke Vladimir Joković “Vijestima” kazao da to vjerovatno neće uraditi.
”Danas ćemo donijeti definitivnu odluku o tom pitanju, ali najvjerovatnije nećemo glasati za smjenu Vlade”, rekao je.
Protiv izglasavanja nepovjerenja bit će poslanici Demokrata, koji su saopćili da bi najpoštenije rješenje krize vlasti bili vanredni izbori.
Iz najvećeg vladajućeg subjekta, Demokratskog fronta (DF), također su ocijenili da su novi izbori najpoštenija opcija, poručujući da je pitanje da li će oni glasati za smjenu Vlade - manje važno, jer za to postoji većina.
Prije glasanja o nepovjerenju, poslanici bi trebali razmatrati Vladin prijedlog o skraćenju mandata parlamentu - čije bi usvajanje bilo put u vanredne izbore. Da će se o tome raspravljati male su šanse, jer za to ne postoji većinska podrška poslanika što je pokazala jučerašnja sjednica parlamenta.
Pitanje je da li će biti kvoruma za razgovor o skraćenju mandata ili poslanici kao juče, kad je trebalo da se glasa o nepovjerenju vicepremijeru Dritanu Abazoviću, neće podržati predloženi dnevni red.
Skraćenje mandata Skupštini i novi izbori nisu sad u planu opozicije, koja je od formiranja Vlade tražila odlazak na birališta...
”Rušenje” Krivokapićevog kabineta trebalo bi da bude uvod u formiranje manjinske vlasti, koju je svim poslanicima ponudila koalicija “Crno na bijelo”.
Time je otvoreno pitanje da li se nakon izglasavanja nepovjerenja vladi nova može birati bez izbora, u okviru postojećeg saziva Skupštine. Tumačenja pravnika su oko toga oprečna.
U članu 110 Ustava Crne Gore piše da vladi prestaje mandat prestankom mandata Skupštine, podnošenjem ostavke, gubitkom povjerenja i ako ne predloži budžet do 31. marta budžetske godine.
Profesor ustavnog prava Mladen Vukčević u knjizi “Komentar Ustava Crne Gore” (prošlogodišnje izdanje), navodi da se gubitkom podrške skupštinske većine otvara prostor za izbor nove vlade u istom mandatu parlamenta.
S druge strane, neki pravnici to osporavaju, tvrdeći da Ustav ne dozvoljava da se u toku mandata Skupštine bira nova vlada, s novim premijerom.
”Može da se izvrši tzv. rekonstrukcija vlade u mandatu ovog parlamenta”, kazao je nedavno dekan Fakulteta za državne i evropske studije, Đorđije Blažić.
U članu 110 piše i da vlada kojoj je prestao mandat nastavlja rad do izbora nove, i da prestankom mandata ne može raspustiti Skupštinu.
Predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore, Branislav Radulović, kazao je “Vijestima” da primjena člana 110 nije bila sporna ukupnoj crnogorskoj i pravničkoj javnosti decembra 2010. godine, kad je izglasana 39. crnogorska Vlada, premijera Igora Lukšića, u trajućem mandatu tadašnjeg saziva parlamenta.
”Dakle, kako se navodi u ‘Komentaru Ustava Crne Gore’, ‘gubitkom podrške skupštinske većine otvara se prostor za izbor nove vlade u istom mandatu Skupštine’. Stoga, neupitno je da nije moguće u istovjetnoj situaciji i u nepromijenjenom pravnom režimu imati različitu primjenu iste norme Ustava”, objašnjava on.
S izglasavanjem nepovjerenja bit će otvoreno i pitanje rokova u kojima je predsjednik države obavezan predložiti novog mandatara za sastav vlade, jer oni nisu uređeni članovima 106 i 107 Ustava, koji tretiraju pitanje izglasavanje povjerenja/nepovjerenja vladi.
U članu 103 Ustava piše da šef države predlaže mandatara u roku od 30 dana od dana konstituiranja Skupštine.
Vukčević u knjizi navodi da bi, zbog pravne praznine, trebalo primijeniti analogiju, i cijeniti da rok od 30 dana u kom je predsjednik dužan da predloži mandatara, važi i u slučaju izglasavanja nepovjerenja vladi.
”Ovakvo tumačenje temelji se i na Osnovnim odredbama Ustava, posebno na određenju iz čl. 1 po kome je Crna Gora demokratska država zasnovana na vladavini prava, kao i na principu podjele vlasti iz člana 11 Ustava, koji podrazumijevaju i pravilo da obnašanju državnih funkcija nije inherentno vršenje bilo kog prava na način kojim se povređuju ovi ustavni principi”, piše Vukčević.
Vicepremijer i lider GP URA Abazović kazao je da će Vladu danas u parlamentu podržati manje poslanika nego što je juče podržalo dnevni red s tačkom o njegovoj smjeni (za to je glasalo 19 parlamentaraca).
