"Schmidt je mnogo puta pokazao da nema sve što je potrebno da svoju funkciju obavlja na neutralan i odgovoran način".
Kao visoki predstavnik, Christian Schmidt bi trebao garantirati Dejtonski mirovni sporazum u Bosni i Hercegovini, ali sve je više kritika.
"I prije njegovog imenovanja za visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu u međunarodnoj zajednici u augustu 2021. godine, bilo je sumnje u kvalifikacije bivšeg federalnog ministra poljoprivrede Christiana Schmidta za ovu odgovornu funkciju.
U posljednje vrijeme, optužbe i kritike na račun njegove administracije i njegove bliskosti sa bivšim ratnim neprijateljima Bosne, odnosno Srbijom i Hrvatskom, sve su češće", pišu u zajedničkom autorskom tekstu Dr. Manfred Dauster, Marion Kraske i Alexander Rhotert.
Oni su i jedni od autora nedavnog pisma Bundestagu u kojem je zatražena smjena aktuelnog visokog predstavnika.
U tekstu objavljenom u listu Berliner Zeitung trojka ističe da je Schmidt od Angele Merkel dobio posao očuvanja mira, čime je Njemačka u Bosni i Hercegovini "preuzela veliku odgovornost".
"Obavljanje ovih zadataka zahtijeva visok stepen diplomatske vještine, nepristrasnosti, neutralnosti, regionalne stručnosti i takt", ističu autori.
"Schmidt je mnogo puta pokazao da nema sve što je potrebno da svoju funkciju obavlja na neutralan i odgovoran način. To je više puta javno objavljeno u kontaktima sa predstavnicima štampe i mirnim demonstrantima u ljeto prošle godine. Optužbe i stvarno nedolično ponašanje od strane Schmidta se povećavaju. Oni uključuju pristrasnost, nepotizam i nesposobnost za obavljanje funkcije.
Schmidt u više navrata potvrđuje da vlade u Beogradu i Zagrebu navodno imaju "umjeren i smirujući uticaj" na mirovni proces u BiH, iako se kao bivše zaraćene frakcije više puta miješaju u unutrašnje stvari zemlje.
On je 1. februara 2023. godine, tokom sastanka sa premijerkom Srbije Anom Brnabić, pohvalio ulogu Beograda u BiH kao "iskrenog kolege i prijatelja", iako je 9. januara Brnabić uputila zvaničnu vladinu delegaciju koju je predvodio ministar vanjskih poslova Srbije Ivica Dačić na nelegalnu i neustavnu paravojnu paradu upriličenu u Istočno Sarajevo povodom 31. godišnjice osnivanja Rs", pišu Dauster, Kraske i Rhotert.
Pojašnjavaju da je ovogodišnja Dodikova parada po prvi put održana van Banje Luke i to u mjestu odakle je Sarajevo bilo u najdužoj opsadi u proteklih stotinu godina.
"Ovo je bila namjerna provokacija za mnoge još uvijek traumatizirane stanovnike Sarajeva", ističu autori.
Oni se osvrću i na stavove vlasti u Beogradu koja "otvoreno propagira stvaranje 'srpskog sveta' - analognog "ruskom svijetu" i pojašnjavaju da je riječ o projektu po kojem bi svi Srbi morali živjeti u jednoj državi.
Schmidt je, navode dalje, ostao nijem i nije sankcionirao političare iz entiteta Rs, uključujući i Dodika.
Kraske, Dauster i Rhotert ponovili su i stav koji su iznijeli u pismu Bundestagu da Schmidt još bliže odnose, u poređenju s Beogradom, gradi sa zvaničnim Zagrebom.
Osim što je 2020. odlikovan hrvatskim Ordenom za zasluge "Ante Starčević" od strane hrvatskog premijera Andreja Plenkovića u hrvatskoj ambasadi u Berlinu, istim onim koje su dobili i osuđeni ratni zločinici, "2. oktobra prošle godine, na dan izbora u BiH, Schmidt je, koristeći svoja dalekosežna "bonska ovlaštenja" dekretom, izmijenio i izborni zakon i ustav federacije".
"Schmidt je tako ispunio zahtjeve hrvatskog HDZ-a, koji je prema rezoluciji Bundestaga iz jula 2022. godine bio proglašen nacionalističkom strankom u Bosni. Ovaj namet je izazvao brojne proteste, u posebno od civilnog društva, ali i od OEBS-a i od EU parlamentaraca. Navodi se da su ovi zakoni dijelom napisani u hrvatskom Ministarstvu vanjskih poslova. Plenkovićeva vlada u Zagrebu promjenu izbornog zakona u skladu s HDZ-om i službeno je proslavila kao uspjeh", stoji dalje u autorskom tekstu.
Ocjenjuju da su time ojačane nacionalističke stranke.
Navodi se i da u historiji OHR-a nije bilo masovnih protesta protiv te institucije i visokog predstavnika. No, desilo se i to.
Trojka citira i sedmični list Die Zeit koji ga je u septembru prošle godine nazvao "agentom HDZ-a".
Dalje tvrde, pozivajući se na izvještaje nevladine organizacije "Pod lupom" da su oktobarski izbori bili obilježeni masovnim prevarama,"posebno na izborima za predsjednika Rs". No, visoki predstavnik nije reagirao.
"Prema analizama, adekvatni glasački listići nisu bili dostupni na dvije trećine biračkih mjesta", tvrde Rhotert, Kraske i Dauster.
Dodaju i da je Schmidt požurio, prije službene objave Centralne izborne komisije, da Dodika proglasi pobjednikom.
"Ukratko, može se reći da Šmit dozvoljava Zagrebu i Beogradu da ga eksploatiraju. Ostaje da se vidi da li je svjestan toga ili ne. U svakom slučaju, rezultat je poražavajući: umjesto da brani cjelovitost i suverenitet BiH i jača državu, kako nalaže njegova kancelarija, on brani one koji rade na potkopavanju i uništavanju države, a Beograd i Zagreb stavlja pod svoju zaštitu redovno na carte blanche.
Ovo su samo neki od brojnih slučajeva i skandala koji ilustruju Schmidtovu neprikladnost za svoj položaj. On derogira rezoluciju Bundestaga o Bosni u ljeto 2022. i direktno promovira one snage koje se još uvijek drže ratnih ideologija iz 1990-ih. U pogledu sigurnosne politike, ovakav pristup nije u interesu ni Evrope ni Njemačke. On nanosi veliku štetu Uredu visokog predstavnika, krhkoj državi BiH i ugledu Njemačke. Savezna vlada bi stoga trebala povući Schmidtu povjerenje i razriješiti ga mandata", zaključuju autori.
Dr. Manfred Dauster je bivši predsjedavajući sudija Vrhovnog suda Bavarske, bivši sudija Državnog suda Bosne i Hercegovine i bivši šef Odjela za borbu protiv korupcije u Uredu visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu.
Marion Kraske je politikolog, bivša šefica ureda Fondacije Heinrich Böll u Sarajevu, odgovorna za Bosnu i Hercegovinu, Albaniju i Sjevernu Makedoniju.
Alexander Rhotert je politikolog i bivši šef kabineta i specijalni savjetnik zamjenika visokog predstavnika (SDHR) u osoblju Visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu (OHR).
