Konačni dogovor parlamentarnih aktera o formiranju manjinske vlade kasni jer se čeka odluka Socijalističke narodne partije (SNP) o eventualnoj podršci ili učešću u tom modelu vlasti, potvrđeno je za Vijesti.me.
Iako su iz SNP-a nezvanično najavljivali da će sjednica Glavnog odbora (GO) stranke biti održana do kraja sedmice, ona je odgođena na još nedjelju dana.
"Zbog objektivnih okolnosti i činjenice da treba obaviti konsultacije sa svim općinskim odborima, sjednica GO će biti u drugoj polovini naredne sedmice. Završili smo razgovore s tri četvrtine odbora, ostao je još dio njih s kojima sastanci počinju od danas", rekla je Vijestima poslanica SNP-a Danijela Đurović.
Usporavanje međustranačkih pregovora odgodilo je i razgovore o novom mandataru koje je predsjednik države Milo Đukanović trebalo, kako se nezvanično najavljivalo, da pokrene ove sedmice.
S obzirom da Ustavom Crne Gore nisu definirani rokovi za predlaganje mandatara nakon izglasavanja nepovjerenja vladi, neki pravnici smatraju da bi šef države trebao slijediti praksu kao u situaciji nakon izbora, kad Skupštini predlaže mandatara u roku od 30 dana od njenog konstituiranja. Dakle - da predloži budućeg premijera u roku od 30 dana od dana kad je vladi izglasano nepovjerenje.
Pošto je Vlada Zdravka Krivokapića srušena u parlamentu 4. februara, to bi moglo značiti da bi Đukanović trebao ponuditi mandatara do 6. marta.
I dok se sprema novi projekat izvršne vlasti, još je nepoznat konačni stav Demokratskog fronta (DF) o potencijalnom učešću u manjinskom aranžmanu. Iz tog političkog saveza su iskazali spremnost da budu dio konsultacija o manjinskom kabinetu ako Demokratska partija socijalista (DPS) ne bude u njemu, istovremeno najavljujući "intenziviranje aktivnosti koje za cilj imaju blokadu Crne Gore".
Vijesti.me nezvanično saznaju da rukovodstva partija, članica DF-a, na terenu, sa članstvom, razgovaraju o posljedicama mogućeg formiranja manjinske vlade, i da ispituju njihovo raspoloženje o protestima, blokadama i drugim oblicima vaninstitucionalnog djelovanja.
Tom načinu borbe već su se okrenule Demokrate Alekse Bečića, koje najavljuju nova okupljanja tvrdeći da je većina od 49 poslanika za manjinsku vladu - propala.
Na pitanje zašto je dinamika pregovora o novoj vlasti naglo usporila, Danijela Đurović odgovara da se to desilo zato što je pred onima koji su pokrenuli tu ideju - koalicija “Crno na bijelo” (GP URA i CIVIS) - vrlo ozbiljan zadatak.
"Nije uputno bilo šta raditi na brzinu i preko noći. SNP se zalaže za to da se iscrpe sve mogućnosti za razgovore o novoj vladi unutar parlamentarne većine i da se da još jedna šansa kompromisu", podvlači ona.
Da bi SNP donio odluku o potencijalnom učešću u manjinskoj vladi, neophodno je, prema Statutu partije, da to podrži dvije trećine (svih) članova GO - ta većina sad nije sigurna jer dio funkcionera i članstva ne gleda blagonaklono na novu političku realnost.
Taj partijski organ zasjedao je 24. januara, ali tada, iako se to očekivalo, nije donio nikakvu odluku o ulozi SNP-a u novoj vlasti.
Rukovodstvo te partije, na čelu s Vladimirom Jokovićem, pokušava osigurati podršku lokanih odbora za učešće u manjinskoj vladi, ali je, kako su Vijesti.me ranije pisale, dio članova nekih od njih - prije svega beranskog, nikšićkog i andrijevičkog odbora - revoltiran tom idejom.
Dio članstva nezadovoljan je zbog mogućnosti bilo kakve saradnje s DPS-om - koji je najavio podršku, ali ne i učešće u novoj vladi - te zbog koalicije s GP URA i mogućnosti da njegov lider i vicepremijer odlazeće vlade Dritan Abazović bude novi mandatar.
