Ćovićeva igra sa BHRT-om: Dok HDZ-ovci ne plaćaju taksu, Bošnjaci pune kase…

Redakcija Mostar

Kadrovi HDZ-a godinama se javno hvale da ne plaćaju RTV pretplatu.

Kada je predsjednik HDZ BiH Dragan Čović 16. oktobra u jutarnjem programu BHRT-a kao iz topa poručio da mu u Budžetu institucija BiH nije sporan BHRT, jer, kako je rekao, „nikada nisu imali dvojbe oko toga“, već tada je bilo jasno da predloženi budžet neće dobiti podršku, ali je vješto ostavljen utisak da je i on za rješavanje problema državnog javnog RTV servisa, piše novinska agencija Patria.

Budžet na kraju nije usvojen, a novi prijedlog, koji je upućen u PS BiH, nije uključivao BHRT, niti institucije kulture. U tim trenucima Čović se nije oglašavao.

HDZ-ov odnos prema RTV taksi

Kadrovi HDZ-a godinama se javno hvale da ne plaćaju RTV pretplatu. Prije nekoliko dana to je još jednom ponovila Marina Pendeš, i to u programu BHRT-a. Uz osmijeh je rekla da plaća kablovsku 80 KM, ali ne plaća RTV taksu, dodavši kako „ne bi imala ništa protiv“ da se od tog iznosa odvaja 10 KM za BHRT, ali da trenutno ne plaća RTV taksu.

Kada je 27. novembra na platou institucija BiH održan protest uposlenika BHRT-a, kao posljednji apel za spas Javnog RTV servisa kao jednog od simbola uređene države, u sali Parlamenta BiH tek je jedan zastupnik spomenuo probleme BHRT-a. Bio je to Jasmin Emrić, ali predsjedavajući Doma Marinko Čavara (HDZ) nije imao strpljenja sačekati da Emrić završi izlaganje o BHRT-u i sudbini oko 800 zaposlenih, već ga je prekinuo zbog isteka vremena.

Kadrovi bliski HDZ-u u vrhu BHRT-a

Nije da HDZ i Čović nemaju svoje produžene ruke u upravljačkim strukturama BHRT-a. Godinama se novinari Večernjeg lista imenuju u Upravni odbor BHRT-a. U prethodnom sazivu to je bila Valentina Rupčić, dok je u novi saziv izabran Jozo Pavković, također iz Večernjeg lista. Novi UO još čeka potvrdu u Domu naroda PS BiH – ukoliko do tada uopće ne bude ugašen javni servis. I bivši direktor BHT-a Mario Vrankić također se smatra bliskim HDZ-u.

Nije tajna ni da su Čović i HDZ bili glavni protagonisti ideje uspostavljanja TV kanala na hrvatskom jeziku, na kojoj je izrasla RTV Herceg-Bosne. Danas ta televizija na press konferencijama često ima prednost pri postavljanju pitanja ispred BHRT-a ili FTV-a, posebno kada izjave daje Borjana Krišto. Istovremeno, HDZ nastavlja kadrovirati i na BHRT-u i na FTV-u, posebno nakon dolaska stranaka Trojke na vlast.

U UO RTV FBiH imenovan je Zoran Krešić iz Večernjeg lista, na čije imenovanje su, prema navodima, upozoravali i iz Ambasade SAD. Krešićevi tekstovi u Večernjem listu često su opisivani kao huškački i negativno nastrojeni prema Bošnjacima i Sarajevu, ali to nije spriječilo zastupnike Trojke da dignu ruke za njegovo imenovanje. Paradoksalno, Krešić bi kao član UO RTV FBiH trebao znati da bi gašenjem BHRT-a bio ugašen i entitetski emiter od kojeg naplaćuje naknadu kao član upravljačke strukture.

Upravo nakon njegovog imenovanja brojni građani izrazili su nezadovoljstvo i najavili da će prestati plaćati RTV taksu. Podaci za 2024. godinu jasno pokazuju da javne servise BHRT i RTV FBiH finansiraju većinski Bošnjaci.

Od marta do kraja oktobra 2024. u FBiH je naplaćena RTV taksa u iznosu od 20.827.800 KM. Najviše je uplaćeno u:

  • Sarajevu: 6.367.080 KM
  • Tuzli: 5.435.683,50 KM
  • Zenici: 3.815.220,50 KM
  • Bihaću: 2.605.702,50 KM
  • Travniku: 950.040 KM

U Mostaru je prikupljeno 666.052,50 KM. Kada se taj iznos podijeli na osam mjeseci, mjesečno se iz Mostara prikupi oko 83.256 KM, a kada se ta cifra podijeli sa 7,50 KM, koliko iznosi RTV taksa, dobije se da taksu plaća približno 11.100 stanovnika Mostara. Taksu plaćaju samo korisnici JP Elektroprivreda BiH.

Novinari omiljenog Čovićevog Večernjeg lista imenovani su i u upravljačke strukture Federalne novinske agencije (FENA).

I dok se Čović poziva na „domovinu Bosnu i Hercegovinu“, ostaje činjenica da se domovina gradi i kroz jak javni servis. Još uvijek nije kasno da HDZ i koalicioni partneri, čak i bez učešća SNSD-a, ponude ili prihvate rješenja za spas BHRT-a. Osim ako cilj od početka nije bio da se sve što nosi prefiks „državno“ sistematski oslabi i trajno uništi.

Nije li upravo takav scenario u igri i kada je riječ o sedam institucija kulture od značaja za državu?

Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.