Čović bi u EU, ali bi evropska pravila krojio po mjeri HDZ-a ili 'kršćanskim vrijednostima'

Redakcija Mostar

Kako god, Evropa nije samo novac iz fondova, projekti i fotografije u Briselu. Evropa su i pravila. A, njihovo prihvatanje počinje kod kuće.

„Brisel je pružio svoje ruke“, poručuje danas predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović u intervjuu za Avaz, govoreći o evropskom putu Bosne i Hercegovine. Kaže da BiH nema alternativni put evropskim integracijama, da će to biti jedan od prioriteta i poziva sve političke partnere da ga podrže.

Čović pritom izgovara i rečenicu koja bi trebala biti mnogo važnija od političke fraze o „pruženim rukama“ iz Brisela.

„EU svoja pravila neće prilagođavati nama, nego mi moramo iskoristiti šansu“, kaže Čović.

I eto nas brzo kod suštinskog pitanja, i detalja u kojem je vrag, piše NAP.

Ako Evropska unija neće prilagođavati svoja pravila Bosni i Hercegovini, onda se ne može birati koje će se evropske vrijednosti prihvatiti, a koje će ostati po strani kada ne odgovaraju postojećim političkim interesima.

Evropska komisija je u izvještaju o BiH jasno navela da izborni okvir zahtijeva značajne reforme te da su potrebne ustavne promjene kako bi se osigurali politička jednakost i nediskriminacija svih građana.

To nije pitanje političkog ukusa. To je dio evropskog puta, za kojeg Čović deklarativno jeste, ali pod svojim uslovima.

Zato Čovićevo insistiranje da se BiH mora prilagoditi pravilima EU otvara i pitanje koliko je HDZ BiH spreman prihvatiti upravo ona pravila koja mijenjaju postojeće odnose i političke obrasce u BiH.

Jer nije problem reći da treba u Evropsku uniju. Problem nastaje kada se mora odgovoriti na pitanje kakva BiH treba biti da bi u tu Evropsku uniju ušla.

Evropska integracija podrazumijeva reforme u oblastima vladavine prava, funkcioniranja demokratskih institucija, zaštite temeljnih prava i izbornog sistema. Evropska komisija je, između ostalog, konstatovala da postojeći opći okvir izbora zahtijeva značajne reforme i da su ustavne reforme potrebne radi političke jednakosti i nediskriminacije svih građana. Svih građana ne samo 'legitimnih Hrvata'.

Dakle, evropski put nije samo otvaranje projekata, povlačenje evropskog novca i prisustvo sastancima u Briselu, iako to naši izabrani lideri najčešće spominju, a i najviše vole, jer lova je lova.

Evropska komisija je još krajem 2025. odobrila Reformsku agendu BiH, uz mogućnost korištenja značajnih sredstava kroz Instrument za reforme i rast, ali je istovremeno naglašeno da je novac vezan za ispunjavanje reformskih uslova. Drugim riječima, Brisel zaista pruža ruke.

Ali pruža ih zajedno sa pravilima. A, upravo tu je razlika između evropskog puta kao političke parole i evropskih integracija kao procesa u kojem se domaći politički sistem mora mijenjati.

I to treba uzeti s rezervom, s obzirom na sastav stanovništva u BiH, odnosno istine da su Bošnjaci – muslimani većinski dio.

A, kad govorimo o ljudskim pravima sve dok je Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH najmanje vrijedno u raspodijeli izbornog plana moramo znati da smo od EU jako daleko. Ako nam je Brisel tako blizu i pružio je ruke zašto HDZ grabi Ministarstvo finansija, a ne ljudksa prava gdje će suštinska reforma o ljduskim pravima izlatiti. Naravno da je Čoviću jasno koliko smo mi daleko, ali u želji da ostane šampion eurointegracija voli da priča ono što građanima zvuči lijepo. Ali, praktično nula bodova.

Ako EU neće prilagođavati svoja pravila Bosni i Hercegovini, a neće, onda ni evropski put ne može značiti da će se evropski standardi prilagođavati interesima bilo koje političke stranke, bilo kojeg naroda ili bilo kojeg lidera. Ili se Čović ipak nada će zahvaljujući 'kršćanskim vrijednostima' ipak malo više nakloniti se njima - HDZ-u BiH.

Kako god, Evropa nije samo novac iz fondova, projekti i fotografije u Briselu. Evropa su i pravila. A, njihovo prihvatanje počinje kod kuće.

Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.