Svijet se mijenja brže nego što političke strukture u Bosni i Hercegovini uspijevaju pratiti. Dok velike sile preispituju savezništva, vode nove bitke za utjecaj i otvaraju frontove na različitim stranama svijeta, BiH se i dalje suočava s vlastitim političkim blokadama. O tome šta takav odnos snaga znači za našu zemlju, ali i gdje se u svemu tome nalazi Milorad Dodik, u emisiji „7Plus“ na Hayat TV govorio je stručnjak za vanjsku politiku i međunarodne odnose Ismail Ćidić.
Ćidić je na početku razgovora naglasio da se međunarodni kontekst već godinama ubrzano mijenja, posebno nakon pandemije koronavirusa, rata u Ukrajini i ratnih dešavanja na Bliskom istoku. U takvom okruženju, smatra, male države poput BiH ne mogu sebi dopustiti pasivnost.
Prema njegovim riječima, Bosna i Hercegovina mora voditi višedimenzionalnu politiku i mnogo ozbiljnije razmišljati o vlastitom pozicioniranju u svijetu.
„Posebno male države moraju voditi višedimenzionalnu politiku. Šta time podrazumijevam? Podrazumijevam činjenicu da bi morali imati jasnu domaću politiku da znate na koga se možete osloniti, da znate koji su kapitalni projekti, da imate viziju kako vaša država treba da izgleda interno, u narednih 15, 30, 50 godina.“
Ćidić smatra da vanjskopolitičko djelovanje za BiH nije opcija, nego nužnost. Ističe da se u svijetu formiraju nova savezništva i mijenjaju odnosi među velikim silama, zbog čega BiH mora ulagati mnogo više resursa u vlastitu međunarodnu poziciju.
„Male države poput BiH moraju ulagati enormno više resursa i tu ne mislim samo finansijskih, nego prije svega vremenskih i strateških na ono kako se pozicioniraju u svijetu. Da prepoznaju momenat, da prepoznaju trenutak, ali da prepoznaju šta je ono kada trebaju nešto možda dati, gdje trebaju povući kočnicu kada se pitaju neke stvari, kada se pitaju stvari koje se potražuju od drugih velikih svjetskih sila“, kazao je.
Govoreći o dosadašnjem djelovanju BiH na međunarodnom planu, Ćidić je podsjetio da je država nakon rata izgradila značajan međunarodni kapital, ali upozorio da se ne može živjeti samo od simpatija stečenih tokom devedesetih.
Kao primjer je naveo Moldaviju, ocjenjujući da je ta država, uprkos vlastitim unutrašnjim problemima, danas bliža Evropskoj uniji i NATO savezu nego BiH.
„Ako uzmete u obzir činjenicu da jedna Moldavija, koja ima možda čak i veći interni problem nego što Bosna i Hercegovina ima sa Rs, ako uzmemo čak taj neki mikroprimjer, je na neki način bliže Evropskoj uniji, pa možda čak i NATO savezu, nego što je Bosna i Hercegovina, onda se zaista treba postaviti pitanje da li je dovoljno urađeno“, rekao je Ćidić.
Lobiranje Rs-a i odnos prema Dodiku
Poseban dio razgovora odnosio se na lobiranje predstavnika bh. entiteta Rs u Sjedinjenim Američkim Državama i odnos američke administracije prema Miloradu Dodiku i njegovim političkim saradnicima.
Ćidić je naglasio da lobiranje nije jednostavan proces u kojem se angažuje određena kompanija i odmah očekuje rezultat. Riječ je, kako je objasnio, o dugoročnom procesu čiji se efekti često vide tek nakon nekoliko godina.
„Lobiranje nije samo proces u kojem vi dođete, angažujete lobističku firmu, izdvojite određena sredstva i dobijete rezultat. Lobiranje je puno kompleksnija priča i obično vi ne vidite same rezultate ne samo sutra ili narednih mjesec dana, nego godina.“
Prema njegovoj ocjeni, lobističke aktivnosti entiteta Rs-a traju godinama, a posebno su intenzivirane dolaskom administracije Donalda Trumpa. Međutim, Ćidić smatra da cilj nije uvijek bio ostvarivanje svih zahtjeva koji su javno predstavljani, nego i promjena percepcije o Republici Srpskoj i njenim političkim liderima.
Govoreći o američkoj politici prema Dodiku, kazao je da Vašington, bez obzira na administraciju, vodi pragmatičnu vanjsku politiku i da u međunarodnim odnosima veliku ulogu imaju snaga institucija i politička kontrola na terenu.
„Sjedinjene Američke Države vode, bez obzira na administraciju, jednu vrlo pragmatičnu vanjsku politiku, ne samo kada je pitanje BiH, nego i šire. A to je da, kao velika sila, oni poštuju lidere i poštuju institucije koje su jake. Dakle, oni ne moraju nužno poštovati i ne poštuju slabiće. One koji ne mogu uspostaviti vlast na terenu, one koji se ne mogu povezati kada su u pitanju partnerski i drugi odnosi, ekonomski odnosi itd.“
Ćidić smatra da je upravo dugogodišnja sposobnost Milorada Dodika da zadrži snažnu političku kontrolu u entitetu Rs jedan od razloga zbog kojih je njegova komunikacija s američkim administracijama opstala.
