ZDK odobrio 2,38 miliona KM podrške registrovanim farmama goveda
Početna/Vijesti/BiH
BiH

Ćerimagić upozorava: Bez reformi do 2026. EU preispituje odnos prema BiH

Redakcija Mostar

"U fazi u kojoj je potrebno uporno objašnjavati jedno osnovno pitanje: šta tačno Evropska unija očekuje i pod kojim uslovima je spremna napraviti sljedeći korak u procesu sa BiH. Poruke iz Brisela su u tom smislu jasne i nedvosmislene."

Bosna i Hercegovina se ponovo nalazi na prekretnici svog evropskog puta, u trenutku kada Evropska unija traži jasne i mjerljive rezultate, a politički kontekst u Briselu i regiji postaje sve složeniji. 

O aktuelnim očekivanjima EU, ovosedmičnom samitu EU-Balkan, izostanku jednoglasnog usvajanja zaključaka Vijeća EU o proširenju zbog protivljenja Mađarske, ali i realnim izgledima za naredne korake Bosne i Hercegovine, u Buka intervjuu razgovarali smo s Adnanom Ćerimagićem, višim analitičarem Inicijative za evropsku stabilnost (ESI) iz Berlina. 

BUKA: Gospodine Ćerimagiću, u kojoj se fazi trenutno nalazi evropski put Bosne i Hercegovine i šta je ključno pitanje u ovom trenutku?

U fazi u kojoj je potrebno uporno objašnjavati jedno osnovno pitanje: šta tačno Evropska unija očekuje i pod kojim uslovima je spremna napraviti sljedeći korak u procesu sa BiH. Poruke iz Brisela su u tom smislu jasne i nedvosmislene.

BUKA: Koji su konkretni zahtjevi koje EU trenutno postavlja pred Bosnu i Hercegovinu?

Evropska unija očekuje usvajanje dva ključna zakona: Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću i Zakona o sudovima Bosne i Hercegovine. Ti zakoni moraju biti u potpunosti usklađeni s preporukama Venecijanske komisije i Evropske komisije. Ne postoji prostor za parcijalna rješenja ili slobodna tumačenja. Samo potpuno usklađeni zakoni smatrat će se ispunjavanjem evropskih uslova.

BUKA: Osim zakona, šta se još smatra neophodnim za naredni korak?

Drugo jasno očekivanje odnosi se na imenovanje glavnog pregovarača. To nije samo izbor osobe, već uspostavljanje jasno definisane funkcije s preciznim mandatom. Bez toga, Evropska unija ne može govoriti o ozbiljnom i vjerodostojnom procesu.

BUKA: Često se u BiH govori o diskriminaciji u odnosu na druge kandidate. Ima li to danas uporište?

Ne. Bosna i Hercegovina se prvi put nakon dugo vremena suočava s očekivanjima koja su uporediva s onima koja su u istoj fazi procesa postavljena Ukrajini i Moldaviji. Težina zadataka je približno ista i odgovornost je isključivo na domaćim institucijama.

BUKA: Šta bi se desilo ukoliko BiH ispuni ove uslove?

Evropska komisija bi započela tehničku pripremu za pristupne pregovore i državama članicama dostavila nacrt pregovaračkog okvira. Nakon njegovog jednoglasnog usvajanja, mogla bi se održati prva međuvladina konferencija i formalno otvoriti pregovori.

BUKA: Koliko bi trajala ta pripremna faza?

Na osnovu nove metodologije proširenja i iskustava drugih kandidata, trajala bi najmanje dvije godine. U tom periodu Komisija detaljno objašnjava šta se očekuje, dok Bosna i Hercegovina predstavlja svoj ustavni poredak, zakonodavstvo i administrativne kapacitete.

BUKA: Koja pitanja bi se u tom periodu morala otvoriti, i da li bi se ista morala odmah riješiti?

To su, naprimjer, presude iz grupe Sejdić-Finci, reforma Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i budućnost međunarodnog nadzora, uključujući Ured visokog predstavnika. Ne bi se tražila konačna rješenja u kratkom roku, ali bi moralo postojati jasno opredjeljenje i jasan i vjerodostojan plan kako doći do dogovora.

BUKA: Kako cijenite pristup EU s ciljem provedbe traženih reformi u Bosni i Hercegovini?

Uslovi su namjerno fokusirani na državni nivo, Vijeće ministara i Parlamentarnu skupštinu, bez zahtjeva za paralelne entitetske ili kantonalne reforme. Time je odgovornost jasno locirana.

BUKA: Kakva je uloga političkih aktera iz Rs u ovom trenutku?

Od aprila ove godine komesarka za proširenje Marta Kos jasno je poručila da se razgovori o evropskom putu neće voditi s Miloradom Dodikom. Istovremeno, očekuje se da sve stranke u Vijeću ministara, uključujući SNSD, rade na pronalaženju rješenja.

BUKA: Da li EU mijenja svoj dosadašnji oprezni pristup prema političkim blokadama u BiH?

Politički kontekst se promijenio. Otvoreni napadi na EU, njenu delegaciju i Specijalnog predstavnika iz Banje Luke ozbiljno dovode u pitanje dosadašnji pristup. Moja lična procjena je da ako do početka naredne godine ne dođe do stvarnog napretka, realno je očekivati da EU razmisli o dosadašnjem pristupu, koji je rijetko uključivao jasno alociranje krivice.

BUKA: Kako gledate na ovosedmični samit EU-Balkan?

Ovaj samit više nema težinu kakvu je imao 2020. godine i neposredno nakon toga. Tada je, uz Berlinski proces, bio rijetka prilika za lidere zapadnog Balkana da se susretnu s liderima EU. Danas takvih formata ima mnogo više, samo od maja imali smo nekoliko takvih prilika, od samita Evropske političke zajednice, samita u Tirani i Kopenhagenu do Berlinskog procesa u Londonu.

BUKA: Šta će obilježiti ovogodišnji samit?

Prije svega podjela, i unutar EU i unutar regije. U regiji se jasno izdvajaju Sjeverna Makedonija i Albanija kao zemlje koje napreduju, dok ostale četiri stagniraju. U EU smo svjedočili podjeli 26 prema 1, kada zbog Mađarske nisu usvojeni zaključci o proširenju. To snažno utiče i na poruku koja se šalje regiji.

Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.