Stariji analitičar Inicijative za evropsku stabilnost (ESI) Adnan Ćerimagić objavio je detaljnu analizu okolnosti vezanih za najavljeno povlačenje Christiana Schmidta s funkcije visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, navodeći da Schmidt formalno još nije podnio ostavku i da će to učiniti tek kada bude dogovoren njegov nasljednik.
Prema njegovim navodima, Schmidt je tijelo nadležno za imenovanje visokih predstavnika već obavijestio o namjeri da se povuče, ali dokument o ostavci još nije potpisao.
„Planira to učiniti tek kada bude dogovoren nasljednik. Do tada ostaje visoki predstavnik sa svim pripadajućim ovlastima“, naveo je Ćerimagić.
Govoreći o razlozima Schmidtove odluke, Ćerimagić tvrdi da je visoki predstavnik javno naveo „privatne razloge“, ali da je cijeli proces uslijedio nakon, kako kaže, snažnog i dosad nezabilježenog pritiska administracije Sjedinjenih Američkih Država.
„Ono što ga je na kraju gurnulo prema ostavci bio je izostanak podrške ključnih evropskih aktera. Razlozi su i lični i geopolitički“, ocijenio je.
Dodaje da je američki pritisak postao toliko intenzivan da je mali broj visokih zvaničnika bio spreman javno stati u Schmidtovu odbranu.
Ćerimagić tvrdi i da Vašington već ima jasne kriterije za izbor Schmidtovog nasljednika.
„Traži se osoba koja može sarađivati s Banjom Lukom i koja bi bila prihvatljiva Moskvi“, naveo je.
Kao jedno od imena koje se, prema njegovim riječima, spominje u diplomatskim krugovima navodi se italijanski diplomata s prethodnim angažmanima u Moskvi i Beogradu.
„Sjedinjene Američke Države očekivano će insistirati na brzom procesu izbora nasljednika, moguće već u junu“, smatra Ćerimagić.
Komentarišući reakcije na Schmidtovu najavu odlaska, Ćerimagić navodi da je u Banjoj Luci ona dočekana kao velika politička pobjeda.
„Više od šest mjeseci Dodik i njegovi saveznici tvrdili su da su Schmidtov odlazak i ukidanje svih američkih sankcija dio dogovora sa američkom administracijom“, napisao je.
Dodaje da je još prošlog ljeta predsjednik Srbije Aleksandar Vučić neformalno govorio o mogućnosti istovremenog odlaska Schmidta i Milorada Dodika iz politike.
S druge strane, reakcije iz Mostara i Sarajeva opisuje kao uglavnom tihe.
„Privatno, malo ko djeluje istinski uznemireno zbog Schmidtovog odlaska“, naveo je Ćerimagić.
Prema njegovoj ocjeni, u Sarajevu postoji zabrinutost zbog budućnosti OHR-a, dok u Mostaru vlada oprezni optimizam zbog mogućih novih političkih odnosa.
Govoreći o budućnosti OHR-a, Ćerimagić smatra da ključno pitanje više nije hoće li ta institucija opstati u sadašnjem obliku, nego ko će njome upravljati i s kojim ciljem.
„Ni evropske vlade ni Sarajevo nemaju koherentnu strategiju“, upozorio je.
Dodaje da većina evropskih aktera i dalje tvrdi da je OHR neophodan za opstanak i funkcionisanje Bosne i Hercegovine, ali da je takvu tvrdnju, kako kaže, teško empirijski braniti nakon iskustava iz posljednjih dvadeset godina.
Posebno upozorava na mogućnost da bonske ovlasti budu korištene u skladu s proruskim i pro-Trumpovim političkim prioritetima.
„Oslabljena Evropska unija koja po svaku cijenu brani instituciju, bez utjecaja na proces izbora nasljednika, rizikuje da moćan instrument prepusti akterima s potpuno drugačijim geopolitičkim ciljevima“, naveo je.
Na kraju je iznio i vlastiti prijedlog mogućeg rješenja.
„Evropljani bi trebali spriječiti imenovanje novog visokog predstavnika, zadržati Schmidta na funkciji do izbora, a potom s novoizabranim Predsjedništvom razgovarati o urednom zatvaranju OHR-a“, zaključio je Ćerimagić.
