Američki CBS News objavio je opširno istraživanje o vezama između ukidanja američkih sankcija Miloradu Dodiku i ulaska kompanije AAFS Infrastructure & Energy u milijarderski projekat Južne plinske interkonekcije u Bosni i Hercegovini.
Autori Emmet Lyons i Joanne Stocker navode da angažman relativno male i novoosnovane američke kompanije, povezane s ljudima iz kruga američkog predsjednika Donalda Trumpa, otvara pitanje načina na koji Bijela kuća koristi politički utjecaj u Bosni i Hercegovini.
Demokratski članovi američkog Kongresa tvrde da je Trumpova administracija ukidanjem sankcija Dodiku pomogla svojim političkim saveznicima i istovremeno odstupila od dugogodišnjih ciljeva američke politike prema BiH.
CBS podsjeća i na Dodikovu izjavu nakon nedjeljnih izbora, na kojima je kandidat SNSD-a osvojio mjesto člana Predsjedništva BiH iz entiteta Rs.
„Da nije bilo veličanstvene pobjede Donalda Trumpa, mi bismo danas vjerovatno bili politički mrtvaci“, rekao je Dodik pristalicama, zahvalivši i ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu na podršci.
U središtu priče je AAFS Infrastructure & Energy, kompanija osnovana u Sjedinjenim Američkim Državama prošle godine. Na njenom čelu su Joseph Flynn, brat nekadašnjeg Trumpovog savjetnika za nacionalnu sigurnost Michaela Flynna, i Jesse Binnall, Trumpov bivši lični advokat.
Kompanija je na putu da dobije ključnu ulogu u razvoju Južne interkonekcije, projekta kojim bi se gasni sistem BiH povezao s Hrvatskom i omogućio uvoz ukapljenog prirodnog gasa. Prema podacima hrvatske vlade koje prenosi CBS, vrijednost projekta procjenjuje se na oko 1,7 milijardi dolara.
Time bi BiH trebala smanjiti zavisnost od ruskog gasa.
CBS, međutim, ukazuje na neobičnu hronologiju događaja.
Dodik se godinama protivio projektu. Nakon što je objavljeno da se AAFS uključuje u Južnu interkonekciju, poručio je da više neće stajati na putu projektu. Šest mjeseci ranije Trumpova administracija ukinula mu je američke sankcije.
AAFS na svojoj internet-stranici navodi da se bavi energetskom sigurnošću, strukturiranjem projekata, kapitalom i dugoročnim razvojem regionalne infrastrukture. CBS, međutim, navodi da kompanija nema vidljivo iskustvo u realizaciji sličnih velikih energetskih projekata.
Posebnu težinu priči daje izvještaj demokrata u Predstavničkom domu Kongresa SAD, objavljen prošlog mjeseca pod naslovom „Pay for Play in the Balkans“.
U njemu se tvrdi da postoji direktna veza između skidanja Dodika sa američke liste sankcija i njegovog odustajanja od protivljenja Južnoj interkonekciji.
„Trumpova administracija koristila je svoj diplomatski utjecaj i veze sa sumnjivim osobama poput Michaela Flynna kako bi olakšala dodjelu koncesije za Južnu interkonekciju kompaniji AAFS Infrastructure and Energy LLC“, navodi se u kongresnom izvještaju.
Demokrati posebno ističu da kompaniju vode Joseph Flynn i Jesse Binnall, osobe direktno povezane s Trumpovim političkim krugom.
AAFS nije odgovorio na zahtjev CBS Newsa za komentar.
Dokumenti iz američkog registra stranih agenata FARA, koje su analizirali CBS i autori kongresnog izvještaja, pokazuju još jednu vezu.
Michael Flynn je, prema tim dokumentima, posljednji put radio kao plaćeni lobista za vlasti entiteta Rs u oktobru 2025. godine – upravo u mjesecu u kojem su Sjedinjene Američke Države ukinule sankcije Dodiku.
Za taj angažman Flynn je dobio 100.000 dolara od kompanije RRB Strategies.
Riječ je o lobističkoj firmi bivšeg guvernera Ilinoisa Roda Blagojevicha, koji je 2011. osuđen po 18 tačaka optužnice za korupciju i proveo gotovo osam godina u federalnom zatvoru. Trump ga je kasnije pomilovao.
Prema dokumentima FARA-e, Flynn je vlastima Rs pružao strateške savjete, analize, istraživanja i pomagao u uspostavljanju kontakata.
Blagojevicheva kompanija prethodno je, u martu 2025. godine, potpisala ugovor kojim se obavezala da će vlastima Rs pružati podršku u komunikacijama i odnosima s javnošću.
Ni Flynn ni Blagojevich nisu odgovorili na pitanja CBS Newsa prije objavljivanja teksta.
CBS potom rekonstruira slijed događaja koji je prethodio pojavljivanju AAFS-a.
Ambasada SAD u Sarajevu objavila je 13. novembra 2025. da je tadašnji otpravnik poslova John Ginkel razgovarao s premijerom FBiH Nerminom Nikšićem o Južnoj interkonekciji i podršci uvozu američkog gasa preko Hrvatske do potrošača u BiH.
Samo sedam dana kasnije Ambasada je saopćila da postoji preliminarni dogovor prema kojem bi jedna američka kompanija razvijala, gradila i upravljala plinovodom.
Četiri dana poslije toga, 24. novembra, AAFS Infrastructure & Energy formalno je osnovan u američkoj saveznoj državi Vajoming.
Već u januaru 2026. Ambasada SAD objavila je fotografije sastanka rukovodstva AAFS-a, uključujući Josepha Flynna i Jesseja Binnalla, s visokim zvaničnicima Bosne i Hercegovine.
Nekoliko mjeseci kasnije AAFS je dobio status vodećeg investitora i operatera planiranog gasovoda kroz zakonska rješenja usvojena u BiH.
Krajem aprila vlade Hrvatske i BiH potpisale su sporazum o izgradnji plinovoda, a ceremoniji je prisustvovao i američki sekretar za energetiku Chris Wright.
Binnall je početkom aprila, na konferenciji za novinare s federalnim ministrom energije, Južnu interkonekciju opisao kao „prioritet“ Trumpove administracije.
Bijela kuća odbila je CBS-u komentirati sam projekat, ali je zvaničnik administracije branio odluku o ukidanju sankcija Dodiku tvrdnjom da je cilj bio spriječiti nestabilnost na Balkanu.
„Ovo je još jedan primjer pragmatične i dalekovidne vanjske politike predsjednika Trumpa koja je spriječila katastrofe u pitanjima na kojima su njegovi prethodnici često griješili“, rekao je zvaničnik Bijele kuće.
Nije, međutim, precizirao kakve su katastrofe time navodno spriječene.
State Department je u pismu koje je uvršteno u kongresni izvještaj također branio odluku. Zvaničnik Paul Guaglianone naveo je da je uklanjanje Dodika sa liste sankcija doprinijelo miru i stabilnosti u BiH te povlačenju poteza vlasti Rs koji su mogli destabilizirati državu.
Kao argument naveo je odluku NSRs od 18. oktobra da povuče većinu antidejtonskih zakona usvojenih prethodnih godina, uključujući propise kojima se pokušavalo onemogućiti djelovanje državnih policijskih i pravosudnih institucija na teritoriji tog entiteta.
Politički analitičar i stručnjak za Balkan Jasmin Mujanović za CBS News osporio je takvo obrazloženje.
On je ukazao da je Ustavni sud Bosne i Hercegovine već ranije stavio van snage sporni paket zakona.
„Ako je argument da je Trumpova administracija ipak uspjela natjerati Dodika i njegove ljude da povuku te zakone, i dalje nije jasno kakav je značaj toga, s obzirom na to da ti zakoni više nisu imali pravno dejstvo“, rekao je Mujanović.
Prema njegovim riječima, posebno je teško objasniti zašto bi takav potez opravdao ukidanje sankcija „čitavom režimu“.
CBS tako u fokus stavlja vremenski slijed koji sada izaziva pitanja u Vašingtonu: lobiranje ljudi bliskih Trumpu za vlasti Rs, ukidanje sankcija Dodiku, promjenu njegovog odnosa prema Južnoj interkonekciji te ulazak tek osnovane kompanije povezane s istim političkim krugom u energetski posao vrijedan oko 1,7 milijardi dolara.
