Narod i pravda (NiP) nakon izbora ulazi u period ozbiljne analize rezultata, mogućih kadrovskih promjena i priprema za djelovanje iz opozicije. Ipak, predsjednik stranke Elmedin Konaković ima jednoglasnu podršku rukovodstva, a Trojka, uprkos izbornom rezultatu, ne planira prestati postojati. O razlozima slabijeg rezultata NiP-a, budućnosti koalicije, odnosima sa SDA, SNSD-om i HDZ-om te izazovima koji čekaju Bosnu i Hercegovinu govorio je Aljoša Čampara, član Predsjedništva Naroda i pravde, gostujući u emisiji Dan uživo na N1.
NiP analizira izborni rezultat: "Očekivali smo više, pokupili smo najviše gelera"
Čampara je potvrdio da je Predsjedništvo NiP-a već održalo sjednicu na kojoj su razmatrani prvi izborni rezultati, dok je kantonalnim odborima naloženo da dostave izvještaje.
Prema njegovim riječima, NiP je postao parlamentarna stranka na svim nivoima vlasti i u gotovo svim kantonima, ali rezultati nisu ispunili očekivanja.
Na federalnom nivou stranka je zadržala sedam zastupnika, dok će na državnom nivou imati dva. U Kantonu Sarajevo broj zastupnika smanjen je sa sedam na pet.
Kao pozitivan pomak izdvojio je Tuzlu, gdje NiP ima dva direktno izabrana federalna zastupnika, koliko ih ima i u Sarajevu.
Govoreći o ukupnom broju glasova, naveo je da je riječ o približno 55.000 glasova, što će biti predmet detaljne analize.
Čampara je ukazao i na određene nelogičnosti u izbornim rezultatima, posebno u kontekstu novih izbornih tehnologija, slabije izlaznosti i velikog broja nevažećih listića, kojih je, prema njegovoj procjeni, bilo oko 400.000.
Kao primjere naveo je Željka Komšića, koji je ranije na izborima za Predsjedništvo BiH osvajao više od 200.000 glasova, dok ovaj put, prema Čamparinim riječima, sa oko 6.000 ličnih glasova nije osvojio mandat u državnom parlamentu.
Spomenuo je i Jelenu Trivić, koja je na ranijim izborima za predsjednicu Republike Srpske osvojila oko 270.000 glasova, a sada, kako je naveo, približno 1.500 ličnih glasova.
Zbog svega smatra da je potrebna sveobuhvatna analiza izbora, a ne samo rezultata NiP-a.
Predložio je i povećanje izbornog praga sa tri na pet posto, ocijenivši da bi to moglo olakšati formiranje parlamentarnih većina i smanjiti prostor za političku trgovinu.
Slučaj Memić, tramvajska nesreća i loš PR: Šta je koštalo NiP?
Na pitanje koliko je na izborni rezultat utjecalo nerješavanje slučaja Memić, čije je rasvjetljavanje ranije najavljivano, Čampara je priznao da je i to mogao biti jedan od razloga.
Među mogućim uzrocima naveo je sastav ministarstava, stalne političke napade i percepciju da je NiP bio najodgovorniji za rad vlasti u Kantonu Sarajevo.
"Mislim da je NiP najviše gelera pokupio od svih ovih političkih stranaka", kazao je.
Priznao je i greške u komunikaciji s javnošću.
"Mislim da je greška da smo imali poprilično loš PR. Jednostavno, nismo se puno posvetili PR-u i svim onim dobrim stvarima koje smo uradili kao vlast", rekao je Čampara.
Dodao je da je stranka možda previše vremena provodila odgovarajući na optužbe političkih protivnika, umjesto da građanima predstavlja rezultate svog rada.
Govorio je i o tramvajskoj nesreći iz februara 2026. godine, nakon koje je Vlada Kantona Sarajevo podnijela ostavku, ali nastavila raditi u tehničkom mandatu.
Nije isključio mogućnost da je i to utjecalo na izborni rezultat, ali smatra da političke posljedice nisu trebale biti usmjerene prvenstveno prema NiP-u.
Kao primjer naveo je ministra saobraćaja Adnana Štetu, koji je, uprkos kritikama nakon nesreće, ostvario veoma dobar izborni rezultat.
Čampara je pojasnio da je NiP zagovarao ostavku Vlade, ali da nekoliko mjeseci prije izbora nije bilo realnih mogućnosti za izbor novog premijera i ministara, niti parlamentarne većine koja bi to podržala.
Konaković ostaje predsjednik NiP-a: Slijede kadrovske promjene
Govoreći o odgovornosti za izborni rezultat, Čampara je potvrdio da su unutar NiP-a moguće kadrovske i organizacione promjene.
Najavio je analizu rada općinskih i kantonalnih odbora, kao i rukovodstva stranke, nakon čega bi trebala uslijediti reorganizacija i pripreme za lokalne izbore.
Međutim, kada je riječ o predsjedniku Elmedinu Konakoviću, bio je izričit.
"Apsolutno nije bilo zahtjeva za preuzimanje. On ostaje i na zadnjoj sjednici je dobio jednoglasnu podršku kompletnog Predsjedništva Naroda i pravde da nastavi voditi stranku", poručio je Čampara.
Voditelj je u tom kontekstu podsjetio da je Sabina Ćudić, među čelnim ljudima Trojke, preuzela odgovornost za izborni rezultat.
Bošnjački povratnici u Rs-u: Čampara spomenuo Aliju Tabakovića
Čampara je komentarisao i izborni rezultat bošnjačkih povratnika u Rs, gdje će, kako je navedeno tokom razgovora, u Narodnoj skupštini RS biti svega tri poslanika iz njihovih redova.
Pozvao se na izjavu Alije Tabakovića, s čijom se ocjenom uglavnom slaže.
Kao jedan od razloga slabijeg rezultata naveo je izostanak zajedničkog nastupa stranaka, ali i nezadovoljstvo ljudi na terenu dosadašnjim načinom formiranja izbornih lista.
Prema njegovim riječima, pojedini povratnici nisu željeli pristati na praksu prema kojoj su nosioci lista godinama isti ljudi.
Kao dodatni problem izdvojio je mali broj birača iz dijaspore koji su se prijavili za izbore.
Naglasio je da su odluke o formiranju lista donosili ljudi koji žive na području Rs.
"Trojka ostaje na okupu": Čampara najavio konstruktivnu opoziciju
Uprkos tvrdnjama da je politički projekat Trojke završen, Čampara smatra da će SDP, NiP i Naša stranka nastaviti saradnju.
"Ja mislim da ta priča i dalje ostaje na način da Trojka ostaje na okupu", kazao je.
Očekuje da će SDA, Stranka za Bosnu i Hercegovinu i Demokratska fronta formirati novu vlast u Kantonu Sarajevo, a moguće i na drugim nivoima, dok bi Trojka prešla u opoziciju.
Posebno je govorio o situaciji u Skupštini Kantona Sarajevo, gdje buduća većina, prema njegovim riječima, ima 18 zastupnika, dok će stranke dosadašnje vlasti imati 17.
Iako je razlika samo jedan mandat, smatra da se mora poštovati parlamentarna većina.
"Ljudi imaju većinu od osamnaest i treba da formiraju što prije Vladu", poručio je.
Objasnio je da bi određene poteškoće mogle nastati prilikom izbora rukovodstva Skupštine, u kojem bi, prema njegovoj procjeni, Trojka mogla imati većinu.
Podsjetio je da predsjedavajućeg Skupštine biraju članovi rukovodstva koje delegiraju klubovi konstitutivnih naroda i Ostalih, dok predsjedavajući imenuje mandatara uz konsultacije sa zamjenicima.
