Burnhamov prvi veliki test: Novi britanski premijer danas oči u oči s Trumpom

Novi britanski premijer Andy Burnham danas izlazi na veliku međunarodnu političku scenu, a prvi ozbiljan test bit će mu sastanak s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom na marginama Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u Njujorku.

Bit će to njihov prvi susret uživo otkako je Burnham 20. jula preuzeo funkciju premijera. Dvojica lidera od tada su dva puta razgovarala telefonom, ali sastanak u Njujorku prvi je neposredni test njihovog odnosa.

Okruženje je bitno drugačije od sastanaka stranih lidera s Trumpom u Ovalnom uredu, koji nerijetko prerastu u duge razgovore pred novinarima. Burnhamu ide u prilog to što je današnji sastanak predviđen kao relativno kratak i što oba lidera imaju zgusnut diplomatski program tokom Generalne skupštine UN-a.

Očekuje se da će kratko razgovarati s novinarima, dok bi sastanak iza zatvorenih vrata trebao trajati približno pola sata.

Burnham je prije puta poručio da će prema Trumpu imati vlastiti pristup i da će pokušati pronaći zajednički interes dvije države. Njegov odnos prema američkom predsjedniku mogao bi se, međutim, razlikovati od pristupa njegovog prethodnika Keira Starmera.

Dok je bio gradonačelnik Greater Manchestera, Burnham je otvoreno kritizirao Trumpa, a svoje ranije izjave nije pokušao potpuno povući nakon ulaska u Downing Street. Istovremeno je poručio da će kao premijer prema Washingtonu postupati pragmatično i u skladu s britanskim interesima.

Jedna od najvažnijih tema razgovora trebala bi biti Ukrajina. Burnham želi dodatnu američku pomoć ukrajinskoj protuzračnoj odbrani, uključujući presretačke rakete za sisteme Patriot, kako bi Kijev lakše prošao kroz predstojeću zimu.

Za novog britanskog premijera konkretno obećanje Washingtona o dodatnoj vojnoj podršci Ukrajini predstavljalo bi jedan od prvih opipljivih vanjskopolitičkih rezultata njegove vlade.

Ali vojna saradnja Londona i Washingtona istovremeno je opterećena razlikama koje su se pojavile tokom rata s Iranom. Velika Britanija u početku nije podržala američku vojnu operaciju, a Burnham sada pokušava održati stratešku saradnju sa SAD bez direktnog uvlačenja zemlje u rat.

Britanska vlada u međuvremenu je odobrila ograničenu vojnu podršku Saudijskoj Arabiji nakon napada Huta iz Jemena. London će Saudijskoj Arabiji pružiti podršku u dopunjavanju goriva u zraku, što britanska vlada opisuje kao odbrambenu pomoć.

Iran i posljedice rata bit će jedna od velikih tema Burnhamovog boravka u Njujorku. Sukob je poremetio globalno tržište energenata i povećao ekonomski pritisak i na britansku vladu.

Još jedno osjetljivo pitanje je NATO.

Trump već godinama traži od evropskih saveznika da povećaju izdvajanja za odbranu, dok London pokušava dokazati da ostaje jedan od najvažnijih američkih vojnih partnera u Evropi. Burnham će zbog toga morati balansirati između zahtjeva Washingtona i finansijskih mogućnosti svoje vlade.

Koliko je vojna veza dvije države i dalje duboka pokazala je i današnja objava britanske vlade da su Velika Britanija i SAD prvi put izvele lansiranje američkog torpeda s britanskog podvodnog drona. London je istovremeno najavio daljnju saradnju sa SAD u razvoju autonomnih sistema i umjetne inteligencije za vojne potrebe.

Jedno područje na kojem bi Burnham i Trump mogli lakše pronaći zajednički jezik jeste energetika.

Novi britanski premijer otvorio je mogućnost izdavanja novih dozvola za eksploataciju nafte i plina u Sjevernom moru. Trump već dugo kritizira britanska ograničenja eksploatacije fosilnih goriva u tom području, posebno kod obale Škotske, s kojom je privatno povezan preko porijekla svoje majke i svojih golf-terena.

Burnham je tokom kampanje obećavao smanjenje energetskih računa britanskih domaćinstava, a pitanje novih nalazišta u Sjevernom moru moglo bi postati jedno od područja na kojima će se njegova energetska politika razlikovati od politike prethodne vlade.

Mnogo komplikovanija tema bit će Izrael i okupirana Zapadna obala.

Burnhamova vlada podržala je zabranu trgovine robom iz izraelskih naselja na okupiranoj Zapadnoj obali. Uprkos protivljenju dijelova američke administracije takvim potezima evropskih država, Trump zasad nije pokrenuo ozbiljniji javni sukob s Burnhamom zbog te odluke.

Burnham je prva dva mjeseca na funkciji najveći dio vremena proveo baveći se unutrašnjom politikom, pa njegov dolazak u Njujork predstavlja prvi veliki međunarodni nastup od preuzimanja Downing Streeta.

Osim susreta s Trumpom, britanski premijer danas će se prvi put obratiti Generalnoj skupštini UN-a. Najavljeno je da će govoriti o Ukrajini, Bliskom istoku, klimatskim promjenama i međunarodnom upravljanju umjetnom inteligencijom. London želi predstaviti Veliku Britaniju kao državu koja može imati posredničku ulogu između velikih tehnoloških sila, prije svega SAD i Kine.

Burnham će tokom boravka u Njujorku pokušati i približiti Veliku Britaniju Evropskoj uniji. Danas je poručio da njegova vlada želi da Britanija bude „pouzdan partner“ evropskog programa „Made in Europe“, što je još jedan signal promjene odnosa Londona prema EU nakon godina političkih potresa poslije Brexita.

Trump, s druge strane, u Njujorku ima jedan od najintenzivnijih diplomatskih dana ove godine. Osim Burnhama, predviđeni su njegovi razgovori s ukrajinskim predsjednikom Volodymyrom Zelenskyyem i nizom drugih svjetskih lidera, dok ratovi u Ukrajini i Iranu dominiraju ovogodišnjim zasjedanjem Generalne skupštine UN-a.