Bugarska bi mogla postati prva država članica Evropske unije koja će blokirati najnoviji paket sankcija protiv Rusije zbog protivljenja uključivanju poglavara Ruske pravoslavne crkve, patrijarha Kirila, i osnivača naftnog giganta Lukoil, Vagita Alekperova, na listu sankcioniranih osoba.
Bugarski premijer Rumen Radev najavio je tokom svog prvog nastupa na sjednici Evropskog vijeća 18. juna da će njegova zemlja staviti veto na paket sankcija koji obuhvata 34 osobe i 47 organizacija ukoliko Kiril i Alekperov ostanu na spisku.
Njegov stav izazvao je pažnju evropskih partnera jer je uslijedio samo nekoliko dana nakon što je Bugarska zabranila državne isporuke oružja Ukrajini, te u trenutku kada Evropska unija nastoji održati jedinstven front prema Moskvi.
Iako je Radev podržao otvaranje pristupnih pregovora Evropske unije s Ukrajinom i sastao se u Briselu s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim kako bi razgovarali o energetskoj sigurnosti i proizvodnji dronova, istovremeno je javno branio ulogu Ruske pravoslavne crkve u bugarskoj historiji te stao u zaštitu Alekperova.
Spor oko rafinerije u Burgasu
Obrazlažući svoj stav, Radev je upozorio da sankcije mogu nanijeti štetu bugarskoj ekonomiji.
„Nećemo dozvoliti sankcije koje štete Bugarskoj i njenoj ekonomiji“, izjavio je novinarima u Briselu.
Posebno je ukazao na mogući uticaj mjera na poslovanje rafinerije nafte u Burgasu, jedine takve rafinerije u zemlji, kojom je ranije upravljao Lukoil.
Nakon što su Sjedinjene Američke Države 2025. godine uvele sankcije ruskoj kompaniji, bugarske vlasti preuzele su kontrolu nad njenim poslovanjem u zemlji i imenovale posebnog državnog upravitelja. Kao odgovor, švicarska kompanija Litasco, formalni vlasnik rafinerije, upozorila je da bi mogla pokrenuti arbitražni postupak zbog, kako tvrdi, nezakonite eksproprijacije.
Bugarski ministar ekonomije Aleksander Pulev ranije je procijenio da bi eventualni spor mogao koštati državu do tri milijarde eura.
Radev tvrdi da bi sankcioniranje Alekperova, koji je još 2022. godine napustio čelnu poziciju u Lukoilu i povukao se iz upravnog odbora kompanije, predstavljalo „pucanje sebi u nogu“. Međutim, nije detaljno objasnio na koji način bi sankcije protiv bivšeg predsjednika kompanije direktno uticale na poslovanje rafinerije ili na eventualni arbitražni postupak.
Odbrana patrijarha Kirila
Dodatne kontroverze izazvali su Radevljevi argumenti protiv sankcioniranja patrijarha Kirila, jednog od najglasnijih zagovornika ruske agresije na Ukrajinu i bliskog saveznika ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Iako je ranije zastupao stav da se država ne treba miješati u vjerska pitanja, Radev smatra da bi Bugarska pravoslavna crkva trebala imati pravo glasa kada je riječ o sankcijama protiv ruskog patrijarha.
Na kritike da Kiril otvoreno podržava rat u Ukrajini, bugarski premijer odgovorio je da ga ne zanima sam patrijarh, već značaj Ruske pravoslavne crkve za bugarsku historiju.
