U Bugarskoj živi i 588.000 Turaka, što je 8,8 odsto populacije.
F. M.
Za
Bugarsku 2021. godina jedna je od važnijih u postkomunističkom periodu. U
januaru ove godine održan je popis stanovništva, koji je pokazao negativne
populacijske trendove izazvane niskim prirodnim priraštajem, te nepovoljnijim
migracijskim kretanjima. Prema rezultatima Statističkog zavoda Bugarske,
populacija u zemlji se tokom 10 godina smanjila za 565 hiljada ljudi i trenutno
iznosi 7.364.570.
U
Bugarskoj živi i 588.000 Turaka, što je 8,8 odsto populacije.
U
2021. godini građani Bugarske glasali su već četiri puta: tri puta na općim
izborima, od kojih su zadnji održani 14.
novembra, te predsjedničkim izborima. Birači su 14. novembra 2021. izabrali 240
poslanika bugarske Narodne skupštine. Ovo su bili treći opći izbori u zemlji
2021. godine, nakon što se nijedna vlada nije mogla formirati nakon glasanja u
aprilu i julu.
Na
najnovijim izborima, stranka desnog centra GERB bivšeg premijera Bojka Borisova
završila je iza antiestablišment stranke
"Nastavljamo promjene" (PP). Lider nove nade bugarske
političke scene Kiril Petkov diplomirao je finansije na Univerzitetu Britanske
Kolumbije u Vancouveru i magistrirao poslovnu administraciju na Univerzitetu
Harvard. Diploma Harvarda navela je mnoge da pomisle da se radi o pro-zapadno
orjentiranom političaru. U sjeni nove zvijezde bugarske politike ostala su
dešavanja među bugarskim manjinama, posebno unutar turskog političkog korpusa.
Stranka
prava i sloboda (DPS), koja zastupa interese Turaka, Pomaka i Roma osvojila je
13 posto glasova i može biti ključna u formiranju nove vlade. Značajan skok u
broju glasova ove stranke potaklo je Ministarstvo vanjskih poslova Bugarske da
optuži Republiku Tursku za miješanje u izborni proces, što Ankara odlučno
negira.
Procjene
govore da u Turskoj živi oko 350.000 etničkih Turaka s bugarskim
državljanstvom. Nasilna asimilativna politika bugarskih vlasti 80-ih godina 20.
stoljeća prisilila ih je da migriraju. Prema rezultatima, Pokret za prava i
slobode dobio je više od 80.000 glasova na 126 biračkih mjesta u turskim
gradovima - skoro polovina svih glasova datih na izborima van Bugarske dolazi
iz Turske.
Vlada
Republike Turska, ali tamošnja opozicija pozvali su bugarske građane koji žive
u Turskoj da iskoriste svoje biračko pravo. Bugarski dnevnik Novinite javio je
da je bugarski ministar unutrašnjih poslova Bojko Raškov rekao da su turski
mediji pozvali na njihovo masovno učešće na izborima. Raškov je napomenuo da je
1.500 ljudi glasalo samo u jednom dijelu turskog grada Izmira, što je
okarakterizirao kao objektivno nemogućim.
Tursko
ministarstvo vanjskih poslova pozvalo je u četvrtak ambasadora Bugarske u
Ankari kao znak protesta na tvrdnje da se ova zemlja miješala u unutrašnje
poslove Bugarske. Stavovi da su turske vlasti upravljale bugarskim državljanima
u Turskoj ocijenjeni su kao potpuno bez osnove.
Daily
Sabah navodi da Ministarstvo vanjskih poslova Republike Turske smatra izuzetno
neumjesnim potezom što je bugarsko ministarstvo vanjskih poslova pozvalo
izaslanika Turske u Sofiji. Ambasadoru
je rečeno da Ankara očekuje da Turska i glasanje u Turskoj ne budu
zloupotrebljeni u bugarskoj unutrašnjoj politici, a dostavljena je i nota koja
sadrži ova pitanja.
Analitičari
smatraju da je nova partija PP bolje pozicionirana da sklopi koaliciju uz
podršku socijalista, Demokratske Bugarske i stranke "Ima takav narod"
(ITN). Međutim, kako ističu, predstoje teški koalicioni pregovori prije nego
što se formira sposobna vlada. Hoće li i manjinska Stranka prava i sloboda biti
pozvana da učestvuje u stvaranju nove vladajuće većine ostaje nepoznanica, iako
analitičari navode da za to ne postoje realne šanse.