Budžet Fonda solidarnosti iznosi 100 miliona KM, koliko će pacijenata dobiti terapiju

Prema riječima prof. dr. Maje Banjin, onkologinje, trenutno je na listi čekanja za propisane terapije 1.200 pacijenata.

Koliko će njih novim budžetom Fonda solidarnosti dobiti spasonosni lijek, ostaje da vidimo nakon što Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH upozna javnost sa planom utroška sredstava u 2026. godini.

Također, ostaje da vidimo i kako će se tih 100 miliona KM i to što Federalna vlada ponovo nije ispoštovala zakon, odraziti i na novu Listu lijekova koja nije promijenjena sedam godina, a koja, nakon što su stručne komisije odradile svoj dio posla, sedmicama stoji u ladici Federalnog ministarstva zdravstva čekajući da se vidi koliki će biti budžet Fonda solidarnosti.

Na to je jasno još u augustu prošle godine za Faktor upozorio prof. dr. Semir Bešlija, šef Klinike za onkologiju Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS), kazavši kako: "Nemamo ništa od toga da napravimo listu lijekova, a onda nam iz Federalne vlade poruče - ko će to platiti"?

Ana Petrović, predsjednica Udruženja inovativnih proizvođača lijekova u BiH, također kaže kako je vrlo vjerovatno da ni povećani budžet neće biti dovoljan da se zatvore liste čekanja i ispoštuje sve što je navedeno u novoj listi lijekova.

- Lista lijekova je načelno gotova i ona je upućena u Federalnu vladu, jer se čekalo da se vidi koliki će biti budžet. Mislim da dodatnih 20 miliona KM i rebalans budžeta, koji bi se trebao desiti sredinom godine, ipak daju neku nadu da će Lista lijekova u većini biti ispoštovana - ističe Petrović.

Zdravstveni sektor mora raspolagati tačnom analitikom

Napominje da će zdravstveni sektor u narednom periodu parlamentarcima morati obrazložiti brojke jer, kako kaže Petrović, zdravstveni sektor mora raspolagati tačnom analitikom - koliko je zaista pacijenata, sa kakvim dijagnozama i zašto je potrebno izdvojiti toliko novca.

- Moramo osvijestiti činjenicu da raste broj oboljelih te da se ne radi o tome - hoćemo li mi povećavati budžet za lijekove - nego se to jednostavno mora učiniti - dodaje Petrović.

Kaže kako je pratila sjednicu Zastupničkog doma i da je veliki iskorak to što je većina parlamentaraca prepoznala da je neophodno povećati izdvajanja za Fond solidarnosti i pokušati doći do iznosa kojeg je Federalna vlada po zakonu dužna uplaćivati.

- Ako se od doprinosa za zdravstveno osiguranje prikupi, primjera radi 220 miliona KM, onda je Vlada dužna planirati barem 80 posto tog iznosa za Fond solidarnosti, a ne 15 ili 20 posto koliko je to do sada bilo. Mora se shvatiti da koliko se god da ljudima kroz plaće i povećanje penzija, ako vi s druge strane niste riješili neke stvari, oni će taj novac potrošiti za lijekove. U našem zdravstvenom sektoru se 30 posto finansira od strane privatnika, što znači da ljudi iz vlastitog novčanika plaćaju troškove zdravstva. Prosjek Evropske unije je 19 posto, a ostatak snosi država. To je veliki nesrazmjer. To je nešto što se mora uzeti u obzir i odlučiti - da li idemo u tom smjeru ili ćemo se vratiti na ranije postavke i izbalansirati - navodi Petrović.

Smatra kako je dobar momenat da se u Parlamentu otvori sljedeća etapa, a to je pronalaženje novih načina finansiranja Fonda solidarnosti.

- Da se pokrene pitanja izdvajanja dijela novca iz akciza, da se vidi šta je sa PDV-om. To je određeni broj parlamentaraca već prepoznao i uputio inicijative. Lijekovi bi na neki način trebali biti izuzeti iz javnih nabavki, da imamo posebne ugovore putem kojih možemo dobiti dodatne popuste na lijekove. Navest ću primjer kliničkih studija koje su odličan način da naši pacijenti čim prije dođu do inovativnih lijekova. Time se razvija cjelokupan zdravstveni sektor, bolnice, educiraju zdravstveni radnici, u korak ste sa svim što se događa u svijetu u medicini. To je za malu zemlju kao što je BiH veliki potencijal, jer uz minimalna ulaganja dobijamo i terapije za liječenje pacijenata i educiramo kadar - zaključuje Petrović.