Vojin Mijatović poručio DF-u i SBiH-u: Vaš tata i šef je Bakir Izetbegović, on odlučuje o vašoj sudbini ne mi
Početna/Vijesti/BiH
BiH

Bosanski franjevac Drago Bojić: Logori u "Herceg-Bosni" su sramota Hrvata katolika

Redakcija Mostar

Prema njegovim riječima, u BiH je etničko stavljeno iznad etičkog. Zbog toga ljudi već više od trideset godina korupciju, kriminal, prevare i otimanje općeg dobra prihvataju gotovo kao normalno stanje. Dodaje da takve stavove danas zastupaju i obrazovani ljudi i intelektualci, a ne samo neobrazovani.

Bosanski franjevac, teolog i publicist fra Drago Bojić u emisiji Razgovor s razlogom Hrvatske radiotelevizije govorio je o nacionalizmu, ratnim zločinima i položaju Hrvata u BiH, za koje kaže da su pristali biti dijaspora u vlastitoj zemlji.

Bojić smatra da je nacionalizam suprotan kršćanstvu i katoličanstvu, jer je Isus, kako kaže, svoju poruku upućivao svim ljudima, a ne jednom narodu.

Upozorava da čovjek koji se svede samo na to da je Hrvat, Bošnjak ili Srbin postaje dio bezlične mase u kojoj se pojedinac više ne vidi.

Prema njegovim riječima, u BiH je etničko stavljeno iznad etičkog. Zbog toga ljudi već više od trideset godina korupciju, kriminal, prevare i otimanje općeg dobra prihvataju gotovo kao normalno stanje. Dodaje da takve stavove danas zastupaju i obrazovani ljudi i intelektualci, a ne samo neobrazovani.

Kod onih koji se javno pozivaju na Boga i ističu svoju religioznost, a zanemaruju etiku vlastite vjere, Bojić vidi vjerničku hipokriziju. Teologija to, kaže, naziva praktičnim ateizmom.

Bojić kaže da u bh. društvu svako o sebi misli najbolje, umanjuje vlastite grijehe i upire prstom u druge.

"Logori koji su bili u "Herceg-Bosni" su zastrašujuća sramota Hrvata katolika", kazao je Bojić.

Dodao je da je svako mjesto zločina koji su počinili pripadnici hrvatskog naroda najveća sramota tog naroda i da bi tako trebale razmišljati i druge strane.

Predlaže da zajednice ne obilježavaju kolektivno vlastita stradanja, nego da odaju počast žrtvama zločina koje su počinili njihovi pripadnici. Katolička crkva bi to radila u Ahmićima, Islamska zajednica na mjestima zločina Armije BiH, a Srpska pravoslavna crkva u Srebrenici i Prijedoru. Sam priznaje da je to u sadašnjim okolnostima nezamislivo.

Bojić smatra da je politika Franje Tuđmana krajem 80-ih i u 90-im godinama, u ime zamišljenog jedinstvenog hrvatstva, brisala posebnosti Hrvata u BiH. Taj narativ su, kaže, prihvatili i lideri bh. Hrvata.

Smatra da su zbog toga ljudi čiji su preci stoljećima živjeli u BiH svojevoljno pristali da budu dijaspora u vlastitoj zemlji i da im Hrvatska bude matična domovina. On lično, ističe, na to ne pristaje.

Rezolucije Hrvatskog sabora o Hrvatima u BiH, po njegovom mišljenju, nisu donijele ništa i neće ni donijeti.

Bojić je mišljenja da bi odnos Hrvatske prema bh. Hrvatima trebao biti saradnja, a ne paternalizam. Hrvati u BiH trebali bi se osamostaliti i izaći iz trajne političke nezrelosti, bez stalnog traženja mišljenja u Zagrebu.

Bojić je 2013. godine ostao bez predavačkog mjesta na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu i smijenjen je s mjesta glavnog urednika Svjetla riječi. Kaže da onaj ko javno iznese mišljenje mora računati s neslaganjem, pa i javnim linčom, ali da nema ljepšeg osjećaja od slobode. Smatra da se mnogi ljudi na ovim prostorima olako odriču slobode i dostojanstva, pa slijede politike koje ih sve dublje zarobljavaju.

Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.