Piše: Josep Borrell
Prije šest mjeseci Rusija je pokrenula brutalnu, ničim izazvanu i neopravdanu invaziju na Ukrajinu: napad koji je bio i zločin i velika pogrešna procjena. Predsjednik Putin je mislio da će se ukrajinska vlada brzo srušiti i da će njen predsjednik pobjeći. Ruski režim je takođe pretpostavio da će EU biti podijeljena i da neće moći pružiti snažan odgovor. Ali Ukrajinci su se okupili da brane svoju zemlju i svoj suverenitet, pokazujući impresivnu hrabrost protiv agresora. A EU je sa svojim partnerima pokazala neviđeno jedinstvo i odlučnost da podrži Ukrajinu u svim domenima, poštujući međunarodno pravo i Povelju UN-a.
Danas je Dan nezavisnosti Ukrajine: zapravo, to je 31. put da zemlja slavi svoju nezavisnost od 1991. Obično bi ovo trebalo da bude vrijeme radosti i proslave, kao što je to za zemlje širom svijeta na njihove velike praznije. Ali za Ukrajince ovu godinu obilježavaju strahovi od daljnjih napada i tragedije. Jer ruska invazija je već izazvala šest mjeseci smrti i razaranja. Vidjeli smo ratne zločine, masakre i neselektivne napade na škole i bolnice; oko 10 miliona ljudi prisiljeno napustiti svoje domove; i cinični napadi na polja pšenice i korištenje izvoza žitarica kao sredstvo rata. Danas, uprkos nedavnom sporazumu uz posredovanje UN-a i Turske, ukrajinski izvoz žitarica i dalje je daleko manji nego što je bio prošle godine.
Ovo nije 'samo' evropski rat, ni u smislu uključenih principa niti njegovih konkretnih efekata.
U svijetu u kojem veća država može samo da napadne svog susjeda i prekrši princip neupotrebe sile na tako očigledan način, svi bi bili manje sigurni. Ovaj rat šalje ogromne posledice širom svijeta. Najupečatljivije je to što je enormno podigla cijene energije i hrane. I kao i obično, oni koji su najmanje sposobni da se izbore su oni koji trpe najveći teret.
EU je bila na strani Ukrajinaca, od samog početka rata, svjesna da je naša zajednička sigurnost u pitanju. Usvojili smo šest paketa sve značajnijih sankcija. Mi smo, po prvi put ikada, finansirali isporuku vojne podrške zemlji koja je napadnuta, kako bismo Ukrajini omogućili da uzvrati. Pružamo humanitarnu podršku i makrofinansijsku pomoć, da održi ukrajinsku državu na površini. Tim Europe je do sada mobilizirao ukupno 9,5 milijardi eura, uz do 8 milijardi eura dodatne makrofinansijske pomoći u planu.
I formalno smo odlučili da želimo da Ukrajina postane buduća članica EU, kao dio naše porodice. EU i Evropa se mijenjaju na duboke načine zbog ovog rata.
Šest mjeseci nakon rata, Rusija je okupirala dvadeset posto ukrajinske teritorije i dobar dio njene obale Crnog mora. Međutim, rat je sada očito ušao u novu fazu. Takođe, zahvaljujući vojnoj podršci Zapada, Ukrajina je uspjela zaustaviti rusku ofanzivu i, nedavno, oslobodila neke oblasti, posebno na jugu zemlje u blizini Hersona. Došlo je do brojnih efikasnih napada na deponije municije i vojne baze duboko u teritoriju koju Rusija drži u ilegalnom vlasništvu.
