On je građane upozorio da će ta mjera imati "izuzetno teške posljedice za cijelu zemlju, u političkom, ekonomskom, socijalnom i svakom drugom smislu".
Predsjednik Vučić je kazao i da, pod postojećim uslovima, Rafinineriija u Pančevu može da radi do 1. novembra, dok će goriva na pumpama biti do Nove godine.
"Kada je riječ o derivatima dizela, benzina, mazuta i svega što je potrebno, garantujemo da do Nove godine neće biti nikakvih problema ni za koga. Imamo dovoljno u rezervama, sva naša skladišta su prepunjena", poručio je predsjednik Srbije.
Hoće li zaista biti problema i za koga i je li opravdan strah građana da će, kao početkom devedesetih, benzin kupovati kod uličnih prodavaca ”na crno”, pitanja su za profesora Pravnog fakulteta u Novom Sadu, nekadašnjeg predsjednika Vlade Vojvodine i bivšeg predsjednika Demokratske stranke Bojana Pajtića.
"Američke sankcije Naftnoj industriji Srbije (NIS) imaće ogromne posljedice po srpsku ekonomiju; tim prije što je NIS u značajnoj mjeri - oko dvije milijarde eura na godišnjem nivou - popunjavao republički budžet. Istovremeno, Srbija nema kapacitet za prenos svih naftnih derivata - benzina, nafte i dizela i, budući da je NIS pod sankcijama i da te naftne derivate ne prozvodi, neštasice je realno očekivati. Predsjednik Srbije, čija je politika i dovela do američkih sankcija, uporno ponavlja da rezervi ima. Naravno, te se rezerve brzo troše i pitanje je šta će država u energetskom sektoru od početka sljedeće godine imati na raspolaganju. Sankcije ne pogađaju samo zaposlene u NIS-u, pogađaju sve kategorije stanovništva; one predstavljaju ogroman udar na budžet Srbije, a očekujem i izuzetno veliki udar i na bruto društveni proizvod”, kaže za Vijesti.ba profesor Bojan Pajtić.
Zašto kažete da je predsjednik Vučić odgovoran za sankcije NIS-u?
PAJTIĆ: Zato što predsjednik Srbije vodi politiku za koju niti je imao kapacitet, niti ustavne nadležnosti. Po Ustavu, vanjsku politiku ne vodi predsjednik države; on tu državu predstavlja u inostranstvu, dok Vlada vodi unutrašnju i vanjsku politiku. Međutim, u Srbiji je sve moguće, pa i to da predsjednik pravi savezništva koja u aktuelnim političkim, ekonomskim i historijskim okolnostima državi samo nanose štetu.
Kakvu štetu?
PAJTIĆ: Za početak, kobno je vezivanje Srbije za rusku obavještajnu službu, koja je s jedne strane srpskoj javnosti saopštila da 15. marta u Beogradu nije korišten zvučni top, dok je sa druge uspjela da od Srbije napravi svojevrsni poligon za trening osoba zaduženih da u Moldaviji izazovu nerede u slučaju da na izborima pobijedi proevropska politika. Pored toga, u organizaciji ruske službe, državljani Srbije su u Francuskoj i Njemačkoj pokušali da, podsticanjem vjerske i nacionalne mržnje, izazovu sukob muslimana i Jevreja, zbog čega ih je policija te dvije države privela. Okolnosti na koje ukazujem najuvjerljivije demantuju tvrdnje da srpske službe nisu bile obaviještene o ruskom paravojnom kampu za obuku aktivista; posebno ako znamo da je riječ o službama koje su, na primjer, u realnom vremenu prisluškivale sve plenume svih fakultetu u Srbiji.
Iako je i zbog rata u Ukrajini i zbog rata na Bliskom Istoku svijet veoma polarizovan, Vučić istrajava u stvaranju savezništava koje će Srbiju strahovito puno koštati. Jer Srbija je, da podsjetim, i u ekonomskom i u političkom smislu naslonjena na Evropu, odnosno na Evropsku uniju.
Tadašnji predsjednik Srbije i lider Demokratske stranke Boris Tadić je, zajedno sa Vojislavom Koštunicom, NIS prodao Rusima, i to pod katastrofalnim uslovima po Srbiju. U to vrijeme ste bili potpredsjednik Demokratske stranke, zato Vas i pitam zašto optužujete predsjednika Vučića.
PAJTIĆ: U prodaji NIS-a nisam lično učestvovao, pa se za to ne mogu osjećati odgovornim. Ta prodaja je bila veliki udarac i ni malo prijatna vijest za Demokratsku stranku u Vojvodini, koju sam tada vodio. Ta je prodaja, dakle, svakako dio problema.
Drugi dio je rat u Ukrajini: da se režim u Srbiji nije svrstao na rusku stranu, ne bi bilo ovako oštrih sankcija Amerike. Vučić je očekivao da će mu, kao autokrati, Donald Tramp gledati kroz prste. To što je Tramp Srbiji uveo carine od 35 procenata - najviše od svih država regiona, govori da je ta nada bila bez osnova. Vidjelo se to i prilikom Vučićevog pokušaja da, pod tuđim imenom, uđe na proslavu Republikanske stranke na Floridi, gdje je doživio poniženje i fijasko. Najzad, nedavno se njegovo ime nije našlo na spisku gotovo 200 državnika sa kojima se, tokom GS UN, Trump rukovao.
Poziciju Srbije dodatno je otežala afera ”Generalštab”, koja je, pokazujući svu neozbiljnost i koruptivnost Vučićeve vlasti, izavala skandal unutar SAD.
Hoćete da kažete da je Amerika promijenila odnos prema predsjednika Vučiću?
PAJTIĆ: Promijenile su se okolnosti u Srbiji.
U kojem smislu?
PAJTIĆ: Baš kao političari, analitičari i istraživači javnog mnjenja u Srbiji, i zapadni partneri prate prilike u našoj zemlji, gledaju istraživanja javnog mijenja i razumiju da će Vučićev režim uskoro biti pobijeđen na izborima. Ako se kandiduje studentska lista i ako opozicija ne bude išla u više kolona, biće to kombinacija koja vodi do pobjede. Hoću da kažem da je politički vidljiva i jasna alternativa Vučićevom režimu otvorila prostor za drugačiji ugao gledanja. Dok je djelovalo da je Vučić neprikosnoven, ulaženje zapadnih partnera u direktan klinč sa njim nije bilo realno: samo bi podstaklo ireverzibilno guranje Srbije prema Rusiji i Kini.
EU i SAD sada vide političku alternativu režimu, zato stvari posmatraju drugačije. Jasno im je, dakle, da Vučić uskoro neće biti tu gdje je.
Predsjednik Vučić ponavlja da bi izbori mogli biti održani tek krajem naredne godine?
