Završava li, konačno, jedan od najdugotrajnijih sukoba na krajnjim obroncima zapostavljenog dijela Evrope!? Jesu li Azerbajdžan i Armenija, bivše republike SSSR-a, pred potpisivanjem mirovnog sporazuma, kao pretpostavkom za uspostavu diplomatskih odnosa, koje te dvije susjedne kavkaske zemlje nikad nisu imale?
Naime, armenski premijer Nikol Pašinjan u nedavnom obraćanju parlamentu rekao je da je Armenija spremna na potpisivanje mirovnog sporazuma s Azerbajdžanom. Pašinjan je dodao da je Armenija spremna priznati teritorijalnu cjelovitost Azerbajdžana, a to znači i da prihvaća državni suverenitet nad spornim područjem pokrajine Nagorni Karabah, koja je nakon rata početkom 90-ih godina, proglasila nezavisnost i izdvajanje iz Azerbajdžana, piše Jutarnji list.
No, Pašinjan traži da i Baku prizna teritorijalnu cjelovitost Armenije, odnosno prihvati je u njezinim granicama kakve je imala dok je bila dio SSSR-a. To je prvi takav znak iz Erevana i praktički priznanje poraza u višesedmičnom ratu koji se vodio 2022. godine, kad je Azerbajdžan uz otvorenu vojnu i političku pomoć Turske vratio veći dio Nagornog Karabaha. U otobru 2022. godine u Moskvi je uz posredovanje Rusije dogovoreno primirje i dolazak ruskih mirovnih snaga, ali to nije zaustavilo sukobe, kao i praktički "pad" i nestanak armenske paradržave Nagorni Karabah.
