Biti vozač u BiH opasna je stvar: Isti broj sudara, trideset posto više mrtvih

Transport Community najavljuje da će krajem ove godine pokrenuti regionalnu kampanju upravo o pojasevima i dječjim sjedalicama.

Majske izmjene bh. zakona propisale su kaznu od 200 do 400 maraka za nevezan pojas.

Zakon od 27. maja

Strožije odredbe Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u BiH primjenjuju se od 27. maja ove godine. Njima je prvi put definisana obijesna vožnja.

Obijesnom vožnjom smatra se dvostruki prolazak kroz crveno svjetlo u roku od dvadeset minuta, vožnja u naselju najmanje četrdeset kilometara na sat iznad ograničenja, vožnja van naselja najmanje šezdeset iznad dozvoljenog, preticanje kolone preko pune linije, te upravljanje vozilom s više od 1,50 grama alkohola po kilogramu krvi ili pod utjecajem narkotika.

Kazna je od 2.000 do 3.000 maraka, šest mjeseci zabrane vožnje i dva kaznena boda. Ako je izazvana nesreća — od 3.000 do 5.000 maraka, devet mjeseci zabrane i četiri boda. Pod propisanim uvjetima moguće je i trajno oduzimanje vozila.

To je najoštriji saobraćajni propis koji je BiH ikada imala. Na snazi je nešto više od dva i po mjeseca.

Koliko je puta primijenjen čekamo da čujemo.

Prvi znak, i on je dvosmislen

Jedini svježi podatak dolazi iz Rs.

Prema MUP-u Rs u prvih šest mjeseci 2026. godine u tom entitetu evidentirane su 6.934 saobraćajne nesreće. Život je izgubilo 45 osoba, a 244 su teško povrijeđene.

Broj nesreća porastao je za sedamnaest posto u odnosu na isti period lani. Broj poginulih pao je za oko osamnaest posto, a broj teško povrijeđenih za 21,8 posto.

To je tačno obrnuto od onoga što se dogodilo 2025. na nivou cijele zemlje. Tada je broj sudara stagnirao, a broj mrtvih skočio. Sada u Rs broj sudara raste, a broj mrtvih pada.

Iskušenje je to pripisati novom zakonu. Problem je što se veći dio tog polugodišta odigrao prije 27. maja, kada je zakon počeo da se primjenjuje pa se učinak jednostavno ne može izolovati.

Radara je, doduše, znatno više. Republika Srpska danas ima 107 stacionarnih radarskih sistema u funkciji, koji su u istih šest mjeseci zabilježili 75.850 prekoračenja brzine. Godine 2021. u cijeloj BiH bilo ih je 48. Vlada Rs odobrila je nabavku dodatnih devedeset.

Ali i tu postoji zamka. MUP Kantona Sarajevo postavio je 35 tabli s ucrtanim lokacijama radara, smjerom i orijentacijom. BIHAMK objavljuje raspored najavljenih kontrola brzine. Vozač koji zna gdje se mjeri uspori pred tom tačkom.

Zemlje koje su najbrže obarale smrtnost, Estonija s padom od 38 posto u jednoj godini, Grčka s 22, efekt su izvukle iz nepredvidivosti, ne iz broja uređaja.

Sistem kažnajvanja i kontrole vozača, čini se, više je baziran na to da sitnim kaznama napune budžet nego da u svom vozilu prežive.

Cijena

Svjetska banka je za Federaciju BiH i Rs izračunala socijalno-ekonomski gubitak po svakoj saobraćajnoj žrtvi, metodom ljudskog kapitala. Obuhvata troškove administracije, liječenja, štete na imovini i izgubljene produktivnosti, uključujući naknadu za bol i patnju. Brojke su ušle u Okvirnu strategiju prometa BiH.

Jedan smrtni slučaj: 273.400 maraka. Jedna teška povreda: 100.800. Jedna laka: 25.800.

Primijenjeno na prošlogodišnji bilans, to je oko pola milijarde konvertibilnih maraka u jednoj godini. Cijene su iz 2010, pa je stvarni iznos danas viši.

Ista studija procijenila je godišnje gubitke od saobraćajnih nesreća na oko četiri posto bruto domaćeg proizvoda.

Lako do vozačke dozvole

U ne tako dalekoj prošlosti polaganje vozačkog ispita nije bila tako jednostavna stvar. Svi ste u svom okruženju imali prijatelje i poznanike koji su na vozački ispit izlazili nekoliko puta, neki čak i na desetine puta. Danas je to rijetkost. Nadležni će kazati da je to zbog boljeg sistema obuke, ulica priča drugačije.

Pitanje koje niko ne postavlja

Vratimo se na dvije brojke s početka.

Ako je broj sudara s povrijeđenima ostao gotovo isti, a broj mrtvih porastao za trideset posto, znači da se promijenila težina sudara. Za to postoji ograničen broj mogućih objašnjenja: veće brzine, drugačiji tip sudara, stariji ili nesigurniji vozni park, sporija hitna pomoć, manje korištenje pojasa, ili promjena u načinu evidentiranja

Svako od tih objašnjenja vodi ka drugačijoj mjeri. Neka bi tražila radare, neka bolnice, neka kampanju, neka reviziju statistike.

Bosna i Hercegovina ne zna koje je tačno.

Ujedinjeni narodi su 2023. pokrenuli projekat s BiH i Srbijom upravo zato što nijedna zemlja nije imala propisanu metodologiju za dubinsku analizu saobraćajnih nesreća — postupak koji razdvaja doprinos vozača, vozila, ceste i okoline. Zakoni takvu analizu nisu prepoznavali. Projekat je okončan u oktobru prošle godine.

U rubrici „nacionalna strategija sigurnosti saobraćaja" u bh. profilu kod Svjetske zdravstvene organizacije i dalje stoji: ne.

Okvirna strategija prometa BiH, usvojena 2016. i na snazi do 2030, sigurnost saobraćaja svodi na jedan cilj bez brojke i roka i jednu aktivnost reviziju bezbjednosti cesta. Ta ista strategija na dva mjesta konstatuje da BiH nema strategiju za bezbjednost u saobraćaju i preporučuje da se izradi.

Deset godina kasnije nije izrađena. I dok vam u naselju pred nove izbore asfaltiraju neki komadić ceste, imajte na umu, putovati sa automobilom u BiH je opasna stvar, zato oprez.