ZDK odobrio 2,38 miliona KM podrške registrovanim farmama goveda
Početna/Vijesti/BiH
BiH

BiH ponovo na sivoj listi: Zbog neefikasnosti institucija ceh će platiti građani i privreda

Redakcija Mostar

MONEYVAL je Bosnu i Hercegovinu ponovo stavio pod pojačano međunarodno praćenje, a među ključnim problemima je i nepostojanje funkcionalnog registra stvarnih vlasnika u Federaciji BiH, dok Rs svoj registar već ima.

Bosna i Hercegovina ponovo se nalazi na sivoj listi MONEYVAL-a, čime je otvoreno pitanje zbog čega institucije nisu na vrijeme ispunile obaveze koje su im bile poznate i nakon ranijeg iskustva sa međunarodnim nadzorom.

Radna grupa za finansijske mjere, globalno nadzorno tijelo za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma, ponovo je BiH stavila na listu jurisdikcija pod pojačanim praćenjem.

Na istoj listi nalaze se, između ostalih, Irak, Kenija, Haiti, Angola, Bolivija i Nepal, javlja Hayat.ba.

Povratak na sivu listu za građane i privredu nije samo pitanje međunarodnog imidža države. Može donijeti strožije kontrole finansijskih transakcija, dodatnu dokumentaciju, duže procedure, veće troškove, ali i blokiranje transakcija koje banke procijene kao sumnjive.

Profesorica ekonomije na Univerzitetu Burch Adisa Omerbegović-Arapović upozorava da će dodatne obaveze posebno osjetiti građani i manji privredni subjekti.

„Za većinu malih igrača, za građane, to znači da će banke svaki put kada vrše transakciju sada morati više vremena potrošiti, pošto nema sistema koji je uvezan, koji je na nivou države. One moraju trošiti dodatno vrijeme, ali isto tako znači da potencijalno imate blokade ukoliko ste sumnjivi. Jednostavno, toliko zahtijevate finansijskih resursa da vas neko provjerava da će vam troškovi takvih transakcija biti uvećani“, kazala je Omerbegović-Arapović.

Devet pravaca djelovanja

MONEYVAL je pred BiH postavio devet pravaca djelovanja. Među ključnim zahtjevima su bolje razumijevanje rizika od pranja novca i finansiranja terorizma, efikasnija međunarodna saradnja, dostupnost tačnih podataka o stvarnom vlasništvu kompanija, kvalitetnije izvještavanje o sumnjivim transakcijama te povećanje broja istraga i krivičnih postupaka za pranje novca.

Od BiH se traži i dokazivanje da se primjenjuju efikasne i proporcionalne sankcije za kršenje pravila o prekograničnom prijavljivanju gotovine.

Poseban problem predstavlja registar stvarnih vlasnika pravnih lica, koji treba omogućiti identifikaciju osoba koje se nalaze iza kompanija i otežati skrivanje stvarnog vlasništva.

Rs svoj registar već ima, dok Federacija BiH još nema funkcionalan registar.

Omerbegović-Arapović smatra da problem nije u tome što rješenje ne postoji, nego u političkoj volji da se ono provede.

Bankari: Vrijeme za djelovanje je već prošlo

Predsjednik Udruženja banaka BiH Edis Ražanica upozorava da nema prostora za novo odgađanje provedbe preporuka.

„Vrijeme za postupanje po preporukama MONEYVAL-a je bilo jučer. Dakle, mi nemamo vremena za gubljenje. Iz 2015. godine, kad nam je trebalo tri godine da budemo uklonjeni, preporuke koje su danas pred nama znatno su kompleksnije. Ne želimo čekati narednih pet, šest godina. Moramo već danas početi s implementacijom tih preporuka“, poručio je Ražanica.

Prema njegovim riječima, ukoliko vlasti budu odgovorno postupale po preporukama, BiH bi se u najkraćem periodu od tri godine mogla vratiti iz režima pojačanog praćenja.

Posebno zabrinjava činjenica da je BiH kroz sličan proces već prošla. Ranije preporuke bile su poznate, određene reforme provedene, a država je uspjela biti skinuta sa sive liste. Ipak, sistem nije izgrađen tako da bi dugoročno otklonio probleme zbog kojih se BiH sada ponovo našla pod međunarodnim nadzorom.

„Samo je politika uzrok“

Omerbegović-Arapović političku odgovornost vidi kao ključni razlog zbog kojeg pojedine obaveze nisu provedene.

Zaista se ispostavi da je samo politika uzrok zašto BiH, u ovom slučaju Federacija BiH, nije mogla ispuniti uslov. Zapitate se zašto nema više reakcije čak i privrednika. Imam osjećaj da se i oni nekako boje te šape ili su i oni toliko povezani i u sprezi sa centrima političkih moći da se boje reagovati na mnogo jači način“, kazala je.

Bosna i Hercegovina sada ima novi akcioni plan i nove preporuke. Pred domaćim institucijama ponovo je zadatak da uspostave efikasan sistem za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma.

U suprotnom, posljedice institucionalne neefikasnosti neće ostati samo na međunarodnim izvještajima. Strožije kontrole, skuplje transakcije i složenije procedure direktno mogu pogoditi građane, bankarski sektor i privredu.


Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.