U Evropi se radna sedmica skraćuje, a u Bosni i Hercegovini - produžava, pokazalo je to najnovije istraživanje. Naši radnici rade više nego skoro svi u Evropi, ali tamo gdje su poslodavci pokušali četverodnevni model, rezultati su iznenadili i njih same.
U Evropi je prosjek 36 radnih sati. U BiH - više od 41. Razlika djeluje mala dok ne shvatimo da je to pet sati više sedmično, da je to mjesec i po dodatnog rada - bez ijedne plate više. Godišnje - to znači da smo 250 sati duže na poslu.
Od građana Bosne i Hercegovine u cijeloj Evropi više rade samo građani Turske i Srbije - dok se Unija okreće u suprotnom smjeru. U većini evropskih zemalja radna sedmica se skraćuje, a pojedine države uvode i četverodnevni radni model. Nizozemska je već na prosjeku od svega 32 radna sata sedmično, a Danska, Njemačka i Austrija odavno testiraju fleksibilnije rasporede koji pokazuju bolje zdravlje radnika. Skraćivanje radnog vremena više nije eksperiment.
"Kada gledamo analize i predikcije vezane za budućnost rada, veliki broj izvještaja pokazuje da su kompanije toga svjesne i da su se na globalnom nivou krenule pripremati pružajući različite fleksibilne modele rada, fokusirajući se na well-being. To su različite vrste mjera - od skraćivanja radnog vremena, do kliznog radnog vremena, ali i integracije nekih drugih modela koji pružaju podršku ljudima koji imaju porodicu", kazala nam je Mersiha Mima Mehić, stručnjakinja za tržište rada.
Iznimno mali broj kompanija u Bosni i Hercegovini je donio takve odluke. Oni koji jesu - ne žale. Jedna od sarajevskih IT kompanija koja radnu sedmicu od četiri dana praktikuje već tri godine bilježi sjajnu produktivnost bez ijednog otkaza.
