Najavljene blokade graničnih prijelaza na zapadnom Balkanu odgođene su nakon što su otvoreni direktni kanali razgovora sa Evropskom komisijom i nadležnim institucijama, ali prijevoznici još nisu dobili nikakve pisane garancije da će problem profesionalnih vozača i ograničenja boravka u Šengenu biti riješen. Hidajet Muratović iz Konzorcijuma "Logistika Bosne i Hercegovine" za N1 poručuje da je trenutno riječ samo o prijelaznom periodu i "kupovanju vremena", te upozorava da će, ukoliko institucije ne ponude održivo pisano rješenje, prijevoznici u BiH i regionu ponovo biti spremni na proteste. Umjesto sa graničnog prijelaza Orašje, gdje je prvobitno trebao biti tokom najavljenih blokada, Muratović se u "Novi dan" N1 uključio iz svoje firme u Srebreniku.
Objasnio je da su prijevoznici odluku o odgađanju protesta donijeli prije svega zbog odgovornosti prema privredi, ali i nakon što su otvoreni direktni kanali komunikacije sa evropskim institucijama.
Muratović je naglasio da je stav Konzorcijuma "Logistika Bosne i Hercegovine" od početka bio da obustava prometa robe može imati pravi efekat samo ako se provodi regionalno.
"Presudila je odgovornost prema privredi i činjenica da su otvoreni direktni kanali razgovora sa Evropskom komisijom i nadležnim institucijama. Također, naš stav u Konzorcijumu 'Logistika Bosne i Hercegovine' od samog početka bio je jasan: obustava prometa roba ima pravnu težinu samo ako je regionalna i sinhronizovana sa Srbijom, Crnom Gorom i Sjevernom Makedonijom", kazao je Muratović.
Kada su kolege iz drugih zemalja odlučile dati dodatnu šansu pregovorima, istim putem krenuli su i prijevoznici iz Bosne i Hercegovine.
"Kad su kolege iz regiona donijele odluku o prolongiranju kako bi se pružila šansa pregovorima, donijeli smo racionalnu odluku da ne ulazimo u jednostrane poteze koji bi nanijeli štetu samo našim kompanijama, a ne bi prisilili Brisel na hitnu reakciju."
"Na papiru još uvijek nismo dobili ništa"
Ipak, odgađanje protesta ne znači da su zahtjevi prijevoznika ispunjeni. Na pitanje šta su konkretno dobili nakon razgovora i pregovora, Muratović je odgovorio da pisanog rješenja još nema.
"Konkretno, na papiru još uvijek nismo dobili ništa. Otvoren je dijalog na nivou ministarstava i Evropske komisije, prepoznata je težina problema i formirane su radne komunikacije", rekao je.
Za prijevoznike, međutim, političke i diplomatske poruke nisu dovoljne.
"Za nas privrednike, napredak nije obećanje i diplomatska izjava. Napredak će biti onog trenutka kad granični policajci na ulazu u Šengen dobiju zvaničnu instrukciju o drugačijem tretmanu profesionalnih vozača. Do tog trenutka, ovo je samo prijelazni period i kupovanje vremena institucija."
Upravo zbog toga prijevoznici odgađanje blokada ne smatraju konačnim rješenjem problema.
"Šengenska pravila ne otežavaju rad, ona ga doslovno gase"
U središtu problema je pravilo prema kojem državljani trećih zemalja u Šengenu mogu boraviti najviše 90 dana unutar perioda od 180 dana. Profesionalni vozači iz Bosne i Hercegovine zbog prirode svog posla granicu prelaze gotovo svakodnevno, a Muratović tvrdi da primjena tog pravila njihov rad dovodi u pitanje.
"Ta šengenska pravila ne otežavaju rad, ona ga doslovno gase. Mi se suočavamo sa paradoksom: imamo ugovore, imamo moderne kamione sa najvišim ekološkim standardima, ali nam sistem oduzima pravo na rad. Vozači su pod stalnim stresom od brojanja dana, kazni i deportacija. Firme gube ugovore jer ne mogu garantovati redovnu isporuku robe", upozorio je.
Potom je objasnio šta pravilo 90 dana u 180 dana, prema njegovim riječima, znači za prijevozničku kompaniju i vozača.
"U praksi, to šengensko pravilo 90 u 180 dana znači: kad vozač ispuni kvotu od 90 dana boravka u Schengenu, on naredna tri mjeseca ne smije prijeći granicu. Za to vrijeme nas zakon obavezuje da mu firma isplaćuje punu platu, penzijsko, invalidsko i zdravstveno osiguranje, dok čovjek sjedi kod kuće, a kamion od 150.000 eura stoji na parkingu i stvara gubitke. Koja to privreda danas može preživjeti?"
