„Krajnje je vrijeme za završetak konflikta Kosova i Srbije. Nedostatak napretka utiče na razvoj i stabilnost obje zemlje i cijelog regiona“, kaže Migel Berger, državni sekretar u njemačkom Ministarstvu vanjskih poslova za Deutsche Welle.
On naglašava da specijalni izaslanik EU Miroslav Lajčak i visoki predstavnik Josep Borrell imaju punu podršku Berlina. „Oni rade baš ono što treba: okupljaju dvije strane na razgovor".
„Na kraju će biti potrebni bolni kompromisi kako bi iz pregovora nikao obuhvatni, održivi i obavezujući sporazum koji objema zemljama omogućava članstvo u EU u perspektivi", navodi Berger u razgovoru za DW.
Upitan za izjavu kosovskog premijera Aljbina Kurtija koji je „suočavanje s prošlošću“ postavio kao uslov za razgovore, Berger kaže da je važna pretpostavka da se sve strane suoče sa svojom odgovornošću, i da je pomirenje samo tako moguće.
„Ali suočavanje sa prošlošću ne treba biti preduslov dijaloga, inače do razgovora neće ni doći. Iz moje vizure, prije je tako da bi uspješni sporazum Kosova i Srbije olakšao suočavanje sa prošlošću“, dodaje njemački diplomata.
Za zajedničko tržište regiona
Evropska unija ostaje „najbliži i najpouzdaniji partner“ država zapadnog Balkana, dodaje državni sekretar Berger. On podsjeća na investicioni paket od devet milijardi eura koje EU planira za razvoj u regionu, posebno u vezi s ekološkom i digitalnom reformom, ali je iz nedavne posjete regionu ponio pomiješane utiske:
„Postoji određeno razočaranje, ali sam vidio i veliku bliskost i interesiranje za EU. Ali mi, dakle EU, moramo jasno staviti do znanja da ozbiljno mislimo kad govorimo o putu u EU. Zato je tako važno da pristupni pregovori sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom počnu što prije“, kaže dalje Berger za DW.
Na pitanje da li je možda zgodan međukorak zajedničko tržište regiona, naslonjeno na EU, on kaže:
„Njemačka vlada vidi budućnost država zapadnog Balkana u EU. Međurješenja koja se predlažu nisu prava rješenja, i ne žele ih ni vlasti ni ljudi u regionu. Istovremeno vidimo veliki potencijal za region u jačanju regionalne saradnje. Napretci na tom polju, recimo izgradnja zajedničkog regionalnog tržišta do 2024., podržavaju put šest zapadnobalkanskih država u EU“, navodi Berger.
