Belgijski premijer Bart De Wever sastat će se danas, 2. novembra, s kraljem Filipom kako bi ponudio ostavku nakon što njegova peterostranačka koalicija nije uspjela postići dogovor o državnom budžetu za narednu godinu.
Pregovori o budžetu nastavljeni su tokom vikenda u pokušaju da se u posljednjem trenutku pronađe kompromis o mjerama kojima bi se zatvorio finansijski jaz od deset milijardi eura. Međutim, sastanak čelnika vladajućih stranaka završen je u ponedjeljak rano ujutro bez dogovora.
Utorak se smatrao nezvaničnim krajnjim rokom za postizanje sporazuma, budući da budžet mora proći parlamentarnu proceduru prije kraja godine.
De Wever je tokom pregovora insistirao na tome da Belgija mora pokazati finansijskim tržištima i evropskim institucijama da je sposobna ispunjavati preuzete fiskalne obaveze.
Prema podacima Evropske komisije, belgijski budžetski deficit u 2025. godini iznosio je 5,2 posto bruto domaćeg proizvoda, a očekuje se da će naredne godine dodatno porasti.
Premijer je ranije odbacio mogućnost ulaska u novu godinu s privremenim finansiranjem države, koje bi omogućilo nastavak potrošnje na osnovu prošlogodišnjeg budžeta.
Najveća neslaganja unutar koalicije izbila su između flamanskih socijalista iz stranke Vooruit i frankofonskog Reformskog pokreta (MR), koji zastupa liberalne ekonomske politike.
Socijalisti zahtijevaju da građani s najvećim prihodima snose veći dio tereta budžetske konsolidacije kroz dodatno oporezivanje, dok se Reformski pokret tome protivi. Neslaganja postoje i oko šire reforme poreza na dodanu vrijednost.
Potpredsjednik vlade David Clarinval, predstavnik Reformskog pokreta, izjavio je nakon prekida razgovora da je na pregovaračkom stolu i dalje previše prijedloga za povećanje poreza.
Ipak, nije isključio mogućnost da pregovori budu nastavljeni tokom ponedjeljka.
Belgija je sličnu budžetsku krizu imala i u novembru prošle godine. De Wever tada nije ponudio ostavku, nego je od kralja Filipa zatražio dodatno vrijeme za postizanje sporazuma. Kralj mu je odobrio još 50 dana za pregovore.
Ovog puta politička situacija znatno je ozbiljnija jer premijer namjerava ponuditi ostavku, čime se otvara mogućnost raspada vladajuće koalicije.
Ukoliko kralj prihvati ostavku i političke stranke ne uspiju pronaći rješenje za nastavak rada vlade, Belgija bi se mogla suočiti s prijevremenim parlamentarnim izborima.
Takav razvoj događaja mogao bi dodatno promijeniti političke odnose u zemlji. Prema istraživanjima javnog mnijenja, snažnu podršku imaju krajnje desničarski flamanski Vlaams Belang i krajnje ljevičarska Radnička partija Belgije.
Belgija se tako suočava s novom političkom neizvjesnošću u trenutku kada evropske institucije od države zahtijevaju smanjenje budžetskog deficita i stabilizaciju javnih finansija.
