Na izbjegličkoj ruti preko zapadnog Balkana, čuvari granica iz Evropske unije zabilježili su više od 60 hiljada ilegalnih prelazaka u 2021. godini.
Prema brojkama koje je objavio Fronteks, Evropska agencija za graničnu i obalsku stražu, to je duplo više u odnosu na 2020. godinu, kada je počela pandemija korona virusa.
"Trag za većinu otkrivenih ilegalnih prelazaka granice ide do ljudi koji su već neko vrijeme na zapadnom Balkanu i koji su više puta pokušavali stići do željenih zemalja Evropske unije", opisao je Fronteks u godišnjem izvještaju za 2021. godinu.
Džafarova priča
Iranac Džafar je u Srbiju stigao 2016. godine. Od tada je nekoliko puta preko krijumčara pokušavao stići u Evropsku uniju – preko Hrvatske, Rumunije i Mađarske dalje ka zapadu.
"Nije bilo lako. Dešava se svašta na granicama. Uzimali su mi telefon, pare, tukli su me. Cijena 'gejma' (engl. game, kolokvijalno -pokušaj prelaska granice) zavisi od krijumčara, koliko dugo ideš pješke, a koliko kolima. Košta oko tri hiljade eura", priča Džafar za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Njegovi pokušaji da se domogne Evropske unije, međutim, nisu imali uspjeha. U međuvremenu je odlučio da ostane u Srbiji. Dobio je azil i radi kao prevodilac u kampu za izbjeglice i migrante.
Naglašava da su u drugoj polovini 2020. godine, sa krajem vanrednog stanja u Srbiji zbog pandemije i otvaranjem granica, učestali i pokušaji njegovih poznanika iz kampa da pređu u Evropsku uniju. Nastavilo se i u 2021.
"Poznajem nekoliko njih koji su preko krijumčara uspjeli preći granice. Dobili su poslije azil za Rumuniju, Mađarsku, Italiju, Njemačku. Ima dosta onih koji nisu uspjeli proći i opet su se vratili u Srbiju. Pokušavaju stalno dok ne pređu", objašnjava Džafar.
Fronteks je saopćio da je na nivou čitave Evropske unije broj ilegalnih prelazaka granice u 2021. bio oko 200 hiljada, što je najviše od 2017. godine i prevazilazi razmjere prije pandemije.
"To je povećanje od 36 odsto u poređenju sa 2019. i povećanje od 57 odsto u poređenju sa 2020. godinom, kada smo mogli primjetiti snažan uticaj COVID-19 restrikcija na migracije. Brojevi sugeriraju da su na povećani migracioni pritisak uticali i drugi faktori, osim ukidanja COVID-19 restrikcija na granicama", ocjenjuju u Fronteksu.
Jedan od faktora, smatra Fronteks, jeste i priliv hiljada migranata na istočne granice EU preko Bjelorusije. Evropski zvaničnici smatraju da je to bila akcija koju su svjesno organizirale vlasti u Minsku, kao dio hibridne operacije koja je za cilj imala napad na vanjske granice Unije.
Prema izvještaju Fronteksa, takozvana "balkanska ruta", koja prolazi kroz Srbiju, doživjela je najveću ekspanziju u Evropi i bila je druga po aktivnosti - iza srednjemediteranske na granicama Italije, gdje je zabilježena trećina svih prelazaka u EU u 2021.
Koliko je izbjeglica na 'balkanskoj ruti'?
Da li dupliran broj pokušaja da se granica pređe znači i da je na "balkanskoj ruti" u 2021. godini bilo dvostruko više izbjeglica i migranata u odnosu na 2020?
"Nije nužno da je dupliran broj ljudi koji prolaze kroz 'balkansku rutu', ali da je povećanje značajno – jeste", odgovorio je za Radio Slobodna Evropa Radoš Đurović iz nevladinog Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila.
Na kopnenim granicama Turske sa Bugarskom i Grčkom veći je broj migranata i izbjeglica nego ranije. Oni dalje putuju ka zapadnobalkanskim državama – od Sjeverne Makedonije, preko Srbije i Bosne i Hercegovine, ka granicama EU – Hrvatskoj, Rumuniji, Mađarskoj.
Đurović je dodao da je "razlika između 2021. i 2020. godine možda i u efikasnosti Fronteksa da otkriju prelaske".
On je upozorio na nasilna vraćanja ljudi preko vanjskih granica EU, takozvane "pušbekove" (engl.pushback – guranje), o čemu su izvjestile i međunarodne organizacije poput Vijeća Evrope.
"Broj pušbekova mjeri se u stotinama ljudi, u zavisnosti od granice do granice. To znači da jedna osoba može više puta pokušati preći granicu i da je svaki put detektirana u tom prelasku", naglasio je Đurović.
U zemljama Evropske unije živi 37 miliona ljudi koji nisu rođeni u jednoj od zemalja članica.
Kako se vraćaju ljudi na granicama Srbije?
Na sjevernim granicama Srbije i susjednih članica EU – Rumunije, Mađarske i Hrvatske, ustalila se praksa "ilegalnog i najčešće nasilnog guranja izbeglih ljudi natrag u Srbiju", kada pokušaju ući u te države, piše u izvještaju Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila.
"U prvoj polovini 2021. godine samo je od strane službenika Centra zabilježeno 527 pušbekova iz Mađarske, Hrvatske i Rumunije, dok se procjenjuje da se u prosjeku najmanje oko 200 ljudi svakodnevno gura natrag u Srbiju", navodi se.
U drugom izveštaju, sa južnih granica Srbije, Centar iznosi podatak da je u prvih šest mjeseci 2021. dokumentirano više od 400 ilegalnih guranja izbjeglica. Ovog puta, kako se navodi, Srbija je preko zelene granice gurala izbjeglice u Sjevernu Makedoniju.
