ZDK odobrio 2,38 miliona KM podrške registrovanim farmama goveda
Početna/Vijesti/BiH
BiH

Austrijski tužioci istražuju državljanina zbog sumnje na snajperske zločine u Sarajevu

politicki.ba

Istraga se vodi zbog navoda o učešću u „snajperskim turama“ tokom rata u Bosni i Hercegovini, dok se paralelno vode i postupci u Italiji

Austrijski državljanin je pod istragom od aprila zbog sumnje da je tokom rata u Bosni i Hercegovini putovao u bosansku prijestolnicu, Sarajevo, i da je tamo kao snajperist pucao na civile. Ovo je u ponedjeljak objavilo austrijsko Ministarstvo pravde, prenosi list Der Standard.

Informacije potiču iz parlamentarne istrage koju je pokrenula Alma Zadić, bivša ministrica pravde i sadašnja glasnogovornica za pravosuđe Zelene stranke. „Od 25. aprila 2026. godine u austrijskom javnom tužilaštvu vodi se istraga protiv austrijskog državljanina i još jednog, zasad neidentificiranog, počinioca u vezi s mogućim učešćem u takozvanim ‘snajperskim turama’ u Sarajevu tokom rata u Bosni“, navodi se u odgovoru Ministarstva pravde.

Alma Zadić je izrazila zadovoljstvo istragama: „Izvještaji o ovim nehumanim djelima duboko su me potresli, kao i mnoge druge. Ove optužbe predstavljaju najteže ratne zločine, koji se moraju istražiti. Moraju se temeljito ispitati i procesuirati. Ne smije biti mjesta nekažnjivosti.“

Ministarstvo pravde je izjavilo da još uvijek ne mogu dati nikakve informacije o statusu istrage. Međutim, ovo nije preliminarna istraga, već službena krivična istraga koju vodi javno tužilaštvo, što znači da postoje valjani osnovi sumnje protiv muškarca. Ostaje nejasno koja su konkretna krivična djela osnova za istragu.

Austrijski Krivični zakonik, u članu 320, generalno zabranjuje „podržavanje strana u oružanim sukobima“, uključujući regrutaciju, organiziranje ili aktivno sudjelovanje u stranim neprijateljstvima. Svako ko sudjeluje u oružanom sukobu kao plaćenik ili regrutuje druge u tu svrhu čini krivično djelo. Finansijska podrška je također zabranjena.

Ratni zločini su obrađeni u članu 25. austrijskog krivičnog zakona, na primjer, članu 321e o „zabranjenim metodama ratovanja“, uključujući napade na civile. Zakon o austrijskom državljanstvu, pak, u članu 32. propisuje oduzimanje državljanstva ako neko dobrovoljno stupi u vojnu službu strane države.

Pred javnim tužilaštvom u Milanu već se vodi postupak u vezi s mogućim snajperskim zločinima. Međutim, ovo tužilaštvo još nije podnijelo zahtjeve za pravnu pomoć Austriji. Stoga se postupak vodi odvojeno. Četiri italijanska državljanina osumnjičena su da su pucali na civile tokom opsade Sarajeva (1992-1995) boreći se uz Vojsku Rs.

Prošle godine, italijanski autor Ezio Gavazzeni oživio je priču o stranim snajperistima. To je stara priča koja se više puta ponavljala od 1995. Gavazzeni je čak tvrdio da su stranci plaćali da pucaju na ljude u Sarajevu, ali nije predstavio nikakve dokaze koji bi potkrijepili tu tvrdnju. Njegova knjiga uglavnom prepričava glasine.

Jedno je sigurno: Vojska Rs opsjedala je i granatirala bosansku prijestolnicu tri i po godine. Vojnici koji su vršili opsadu bili su raspoređeni na brdima iznad grada. Snajperisti Vojske Rs ciljali su civile unutar grada kako bi terorizirali stanovništvo. Ovi snajperisti su se također nalazili na brdima iznad grada, na primjer u blizini Jevrejskog groblja; drugi su bili ukopani u visokim zgradama. Žrtve, naravno, nisu imale pojma ko puca na njih.

Austrijsko Ministarstvo pravde sada ističe da istrage u Austriji nisu zasnovane na Gavazzenijevom istraživanju. Također nije poznato da li su druge austrijske vlasti ili ambasade imale pristup informacijama od Gavazzenija. Stoga se čini da je istrage potaknula drugačija trag unutar Austrije.

Što se tiče Italije, u februaru je ispitan 80-godišnji bivši vozač kamiona. Osumnjičeni - kojeg je italijanska štampa opisala kao entuzijastu za lov s fašističkom nostalgijom - navodno se javno hvalio da je išao „u lov“. Osumnjičeni je priznao da je bio u Bosni i Hercegovini tokom rata, ali je tvrdio da je to bilo „zbog posla, a ne zbog lova“. Dodao je da su njegove javne izjave bile pretjerane i da „nije zabrinut“.

U aprilu je javno tužilaštvo u Milanu ispitalo drugog osumnjičenog. Ovaj čovjek je u intervjuima izjavio da je služio kao dobrovoljac uz strane srpske milicije – moguće Vojske Rs. Stoga je on, ako ništa drugo, očigledno plaćenik, a ne „ratni turista“.

Šezdesetpetogodišnji Lucio C. je u intervjuima za medije rekao: „Želio sam ići tamo jer sam oduvijek simpatizirao krajnju desnicu: Otišao sam na Balkan jer mrzim muslimane.“ Njegova advokatica, Licia Sardo, rekla je da su njegove izjave „hvalisavost“: „Moj klijent bi volio da se pridruži specijalnim snagama, ali zbog oštećenja vida nikada nije završio vojnu službu“, rekao je Sardo. Još dvije osobe će biti ispitane u Milanu.

Tokom opsade Sarajeva, ubijeno je više od 11.000 ljudi, a više od 50.000 je ranjeno. Cilj opsade bio je slomiti stanovništvo lišavajući ih hrane, vode i struje. Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) klasificirao je opsadu kao ratni zločin i osudio nekoliko vodećih vojnih oficira vojske Rs, između ostalog, za snajperski terorizam.

Stotine plaćenika iz cijele Evrope – uključujući Austriju – učestvovalo je u ratu protiv Bosne i Hercegovine, kao i u ratu protiv Hrvatske. Neki su putovali u ratne zone vikendom. Uglavnom su to bili ljudi s migrantskom pozadinom koji su imali porodične veze sa Srbijom, Hrvatskom ili Bosnom i Hercegovinom. Drugi plaćenici bili su desničarski ekstremisti. Osim toga, bilo je i ljudi koji su – kao i u mnogim ratovima – dolazili kao „ratni posmatrači“.


Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.